Što su posljedice klimatskih promjena u našoj zemlji?

Globalno zagrijavanje približava se granicama. Emisije koje su uzrokovane ljudskim aktivnostima povisile su prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere. Dio je ovo izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji su jako topla ljeta, s ekstremno visokim temperaturama, prenosi BHRT.

Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stupnja, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu. Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima. Ekstremno visoke dnevne temperature, velike količine padalina u kratkom vremenskom razdoblju, i dugotrajne suše koje su sada na snazi.

Tako da je neuobičajeno upravo to što to razdoblje traje dugo, čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj dakle sve ovo što prognozeri vide je izuzetno toplo i bez padalina.

“Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Europe. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Kišna razdoblja zaobišla su i Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi. Klimatolozi iz regije upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uvjete života. U idućim godinama čekaju nas također ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Europe, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države”, objašnjava meteorolog Željko Majstorović.

“Kao što smo bile svjedoci ove godine u Češkoj zaista moramo priznati i tvrditi da je riječ o tornadu vrlo jakom i nalik onome i u SAD, slično vrijedi i za požare evo vidite manje više su požari bili u Kaliforniji do sada najjači međutim sada su vrlo česti u Mediteranskim područjima”, rekao je Krešo Šandžić.

“Broj padalina se smanjuje ali intenzitet padaline tijekom padalinskih epizoda se povećava intenziviraju se pljuskovi kiše recimo, ove godine i Njemačka i Belgija i taj dio Zapadne Europe smanjuje iskusio je velike katastrofalne poplave , čak po nekakvoj sličnoj šemi kao one što su se događale kod nas 2014. godine,” objašnjava Goran Pejanović.

Emisije stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i cijelog ovog stoljeća, a rast temperature viši je od 1,5 stupanj na globalnoj razini upozoravaju znanstvenici u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Mogao bi pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

“U Pariškom sporazumu je dano ne samo što treba nego pogotovo u pogledu prilagođavanja klimatskim promjenama kako šta uraditi da se što više smanje štete klimatskih promjena koje će sve više napredovati”, istaknuo je Majstorović.