Inicijativa za zaštitu Livanjskoga polja, najvećeg vlažnog staništa u BiH
U općinskoj vijećnici u Tomislavgradu u srijedu je održana edukacija o inicijativi za zaštitu Livanjskoga polja s ciljem upoznavanja šire javnosti s formalno-pravnim procesom zaštite.
Kampanja pod nazivom "Za sve je bolje zaštićeno polje" trajat će tri godine, a provodi je Centar za životnu sredinu uz partnere na projektu Euronatur i Ornitološko društvo Naše ptice te uz podršku Dimfe.
Zaštita V kategorije
Kako su kazali iz Centra za životnu sredinu, ova inicijativa predlaže da se 45. 324, 82 hektara na području grada Livna te općina Bosansko Grahovo i Tomislavgrad stavi pod zaštitu V kategorije-zaštićeni pejzaž odnosno krajobraz.
Zaštićeno područje bi obuhvaćalo 4 zone: Zona A (zona stroge zaštite: Veliki Ždralovac i Mali Ždralovac), Zona B (zona aktivne zaštite: Buško jezero, Lipsko jezero, tresetno područje zaštićeno eksploatacijom), Zona C (zona korištenja) i Zona D (prijelazna zona).
Emina Zečić i Amela Džananović iz sarajevske organizacije "Cener 21" govorile su o povijesti zaštićenih područja i prednostima koje takva područja imaju, flori i fauni Livanjskoga polja, kao i kulturnoj baštini zastupljenoj na ovome području.
Napomenule su kako je inicijativa pokrenuta jer je Livanjsko polje nakon dugo godina prepoznato kao jedno od najvažnijih centara biodiverziteta, a nije obuhvaćeno nijednom kategorijom zaštite.
O dosadašnjem radu na Duvanjskom polju i prirodnom i kulturnom bogatstvu kao šansi za razvoj govorio je Vinko Šarac ispred Franjevačkog muzeja Tomislavgrad i Speleološkog društva Mijatovi dvori.
Iznimna količina arheoloških materijala
Naglasio je kako je općina Tomislavgrad jedna od najistraženijih općina, kad je u pitanju podzemlje, što treba zahvaliti spomenutom društvu i Udruzi Naša baština.
Uz to, općina obiluje iznimnom količinom arheoloških materijala koji su otkriveni u Izvor špilji Ričini i Dahni, a bogato arheološko nalazište nalazi se i na gradini Libu o čemu je, također, bilo riječi.
Uz navedeno, upozoreno je i na uništavanje kulturne baštine, ilegalno pribavljanje artefakata i neodgovarajuću zakonsku regulativu koja prati ovo područje.
Edukaciju je zaključila Sonja Kosanović iz Centra za životnu sredinu kazavši nešto više o operativnom protokolu u slučaju požara.
