Biciklisti vožnjom kroz Livanjsko polje ukazali na potrebu zaštite kraških polja

Više od trideset biciklista i ljubitelja prirode iz cijele Bosne i Hercegovine danas je vožnjom kroz Livanjsko polje, koje je najveće plavno kraško polje na svijetu, ukazalo na važnost i potrebu zaštite tih jedinstvenih područja kojih u BiH ima ukupno 54.

Vožnja, koju su organizirali udruženja Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Naše ptice iz Sarajeva i svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, realizirana je u sklopu tradicionalne manifestacije "Vratimo sport u Grahovo", a pokrenula ju je ponovo nakon dužeg vremena općini Bosansko Grahovo.

Biciklisti su vozili rutom dugom 46 kilometara kroz Ždralovac koji predstavlja najatraktivniji dio Livanjskog polja, a ime je dobilo po tome što se u tom području u prošlosti gnjezdio sivi ždral. Na tu zanimljivu činjenicu sudionici biciklijade su podsjetili simboličnom formacijom u obliku ove ptice.

''Svjetski prirodni fenomen je u našem dvorištu, a čini nam se da toga ni lokalno stanovništvo nije dovoljno svjesno. Ovim događajem željeli smo da podržimo lokalno stanovništvo koje se bavi promotivnim i proizvodnim djelatnostima, a da sudionici biciklističke vožnje predstavimo polje koje zaslužuje pažnju ne samo stručnjaka koji su svjesni njegovih brojnih vrijednosti, nego i svih ostalih ljubitelja prirode i svakako institucija koje treba da rade na njegovoj zaštiti'', izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Livanjsko polje je, kao i sva kraška polja, svojevrstan fenomen s izuzetno bogatom mrežom podzemnih i površinskih voda u povremenim i stalnim tokovima, bogatom florom (više od 800 biljnih vrsta) i faunom. Impresivan je podatak da je u tom području do sada registrirano 264 od ukupno 349 vrsta ptica zabilježenih u čitavoj BiH.

''Unatoč bogatom biodiverzitetu, brojni kapitalni projekti koji su uključili melioraciju i isušivanje vlažnih livada za potrebe poljoprivrede u Ždralovcu i u Jagmama, prokopavanje kanala i preusmjeravanje riječnih tokova u Buško jezero i u akumulaciju Lipa za potrebe hidroelektrane Orlovac u Hrvatskoj, uz gubitak stočnog fonda, rezultirali su drastičnim promjenama u vodnom režimu i u staništima, što se negativno odražava na kompletan biljni i životinjski svijet. Da bi se polje sačuvalo od daljeg propadanja, neophodno je ustanoviti hitnu zakonsku zaštitu i efikasan sustav upravljanja osjetljivim vodenim i travnatim staništima, koji bi ovom dragulju prirode vratili ljepotu i sjaj'', istakli su Biljana i Goran Topić iz Udruženja Naše ptice.

Zoran Šeremet iz WWF Adria navodi da, iako je 2008. godine u okviru Ramsarske konvencije proglašena za močvaru od međunarodnog značaja, a 2011. godine područjem od međunarodnog značaja za ptice (IBA- Important Bird Area), Livanjsko polje i dalje nije zaštićeno prema domaćoj legislativi.

''Ovaj proces predugo traje i potrebno je uložiti dodatne napore na svim razinama vlasti kako bismo zaštitili Livanjsko polje ali i ostale fenomene krša u BiH. Zaštićena područja ne čuvaju samo prirodne resurse, već i naše kulturne i povijesne vrijednosti, poboljšavaju život i potiču održivi razvoj, a drago nam je da je to prepoznala i lokalna zajednica u Bosanskom Grahovu'', zaključio je Šeremet.