I Vrelo Bosne zagađeno fekalijama: Tko štiti izvorišta i pitku vodu?

Pitka voda desetljećima je bila dostupna na izvoru na sarajevskom izletištu Vrelo Bosne. Da odavno nije tako, potvrđuju izvještaji o prisustvu bakterija u vodi kod Vrela Bosne. Tko je odgovoran za ekocid? Što pijemo, što gradimo i kakvu vodu ostavljamo generacijama koje dolaze?

Vijest o fekalijama na Vrelu Bosne građane je razočarala:

"Odnekud dolazi, razočaran sam."

"Grehota je staviti znak ‘zabranjeno za piće’."

"Dolazile su inspekcije. Šta su ustanovili, tko zna..."

Ako na stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, točnije na mapi, odete do točke iznad Vrela Bosne, nećete naići na dobru vijest:

"Uzorak vode, na osnovu izvještaja o mikrobiološkom ispitivanju, zbog prisustva koliformnih klica (10)) nije zdravstveno ispravan te je konzumacija ovakve vode rizična po zdravlje ljudi."

Na čekanju 

Jedna druga točka, ona na dnevnom redu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na zakon o vodama, i dalje stoji na čekanju.

Zastupnik Damir Nikšić molio je parlamentarce da tu točku samo prime k znanju i tako daju moć inspektorima da uklanjaju objekte bez valjane dokumentacije, prije svih, naselja na Bjelašnici.

"Po zakonu su gore na Bjelašnici zabranili jednu štalu za konje. Kao, konji zagađuju i to odlazi u Vrelo Bosne. Znači, zabranili su štalu, a dozvolili su tolike zgrade, toliko naselje", ističe Nikšić.

Iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo za Federalnu televiziju rekli su da u ovom trenutku ne postoje evidentirani antropogeni pritisci koji bi, kako navode, značajno ugrozili ekosustav i izvorište.

"Aktivnosti i projekti koji se realiziraju izvan granica zaštićenog područja, a posebno na područjima koja hidrološki i ekološki utječu na sliv Vrela Bosne, potencijalno mogu imati posredan utjecaj na stanje vodnih ekosustava i izvorišta. Zbog toga se dugoročna zaštita Vrela Bosne ne može promatrati isključivo kroz upravljanje postojećim granicama zaštićenog područja. Potrebno je raditi na proširivanju sustava zaštićenih prirodnih područja i uspostavljanju integrativnog pristupa upravljanju prirodnim vrijednostima, naročito u područjima koja predstavljaju funkcionalnu cjelinu s postojećim zaštićenim područjima", naveo je Asad Jelešković, direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.

Nelegalna gradnja 

U međuvremenu, uz klimatske promjene i visoke temperature, struka upozorava da ovakav odnos prema rijekama i izvorištima može imati ozbiljne posljedice, posebno za generacije koje dolaze.

"Svjedočimo bjesomučnoj eksploataciji i ispuštanju fekalija i drugih voda. Ne vidimo nikakve reperkusije i kazne. Čak vidimo kako se sustav ponaša, jeste da potiče ljude da nelegalno grade jer su kazne male ili nikakve", kazala je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Samir Đug, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upozorava na aktivnosti u zonama koje štite najvrjednija izvorišta.

"Rade se, nažalost, i intenzivne aktivnosti da se izvrši smanjenje ili čak prenamjena vodozaštitne prve i druge zone koja štiti najvrednija izvorišta i omogućit će se gradnja u širokom dijelu koji je danas vodozaštitna zona, što će svakako imati dalekosežne posljedice na sve nas. Doći će do kontaminacije izvorišta podzemne vode, smanjit će se količina vode za piće", upozorava Đug.

Na jednoj strani kapitalizam i graditeljski lobiji, a na drugoj izvorišta i voda za piće. Iduće godine trebale bi pokazati što smo spremni primiti k znanju.