Gutters o klimatskim promjenama: Proglasiti "klimatsko izvanredno stanje" i više financirati siromašne
Bogate države "jako zaostaju" u ispunjavanju obećanja da će od 2020. nadalje izdvajati 100 milijardi dolara na godinu za poticanje čišćega razvoja siromašnijih zemalja i njihove prilagodbe na sve teže posljedice klimatskih promjena, rekao je glavni tajnik UN-a.
Antonio Guterres rekao je novinarima na marginama virtualnoga Summita o klimatskim ambicijama kojim je obilježena peta godišnjica potpisivanja Pariškoga sporazuma, da klimatski financijski stručnjaci u novom izvješću procjenjuju da to obećanje neće biti ispunjeno ove godine.
Jasna potreba većeg financiranja
Osim toga, ni donatori nisu na adekvatan način odgovorili na financijsku krizu izazvanu covidom 19 kako bi zemljama u razvoju osigurali likvidnost i otpis duga, primijetio je.
"Postoji jasna potreba da se povećaju oba načina financiranja, koji moraju biti međusobno povezani", rekao je.
Vlade bogatih zemalja pristale su 2009. godine da će do 2020. povećati pomoć za ugrožene zemlje na 100 milijardi dolara na godinu, a Pariškim sporazumom obvezale su se da će pregovarati o još višem iznosu koji će se uplaćivati od 2025. godine.
Mnogi čelnici zemalja u razvoju, uključujući i čelnike Maldiva i Kenije, rekli su u subotu da im je potrebna veća financijska potpora kako bi ispunili nove, strože klimatske planove smanjivanja emisije stakleničkih plinova i zaštitili svoje stanovništvo od sve ekstremnijih vremenskih prilika i porasta razine mora.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je na summitu da će njezina vlada pokrenuti međunarodni proces kako bi se povećalo financiranje očuvanja klime u razdoblju nakon 2020. godine.
500 milijuna eura iz Njemačke
Istaknula je da će Njemačka osigurati nešto manje od 500 milijuna eura, uz godišnji proračun za klimu od 4 milijarde eura, kako bi zemljama u razvoju olakšala pristup kapitalu za njihove napore u smanjivanju emisije stakleničkih plinova.
Na marginama summita Njemačka se obvezala i da će dati 50 milijuna eura za UN-ov fond za prilagodbu, dok je Italija najavila da će u isti fond uplatiti 30 milijuna eura.
Japan se ponovno obvezao da će udvostručiti svoj doprinos Zelenom klimatskom fondu koji pomaže zemljama u razvoju, na ukupno 3 milijarde dolara, dok je Francuska rekla da će u idućim godinama zadržati istu razinu klimatskoga financiranja od 6 milijardi eura, kao i 2019. godine.
Na summitu je, uz potporu UN-a, pokrenuta i inicijativa pod nazivom Utrka za otpornost kojoj je cilj pomoći 4 milijarde pripadnika zajednica kojima prijeti najveća opasnost od klimatskih promjena. Cilj inicijative je povezati poslovni svijet i skupine civilnoga društva kako bi se slamove pretvorilo u zdrave, čiste i sigurne gradove, pomoglo malim poljoprivrednicima da se prilagode te zaštitilo stanovnike priobalnih područja.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je također sve zemlje da proglase "klimatsko izvanredno stanje", sa summita kojim se obilježava peta godišnjica Pariškoga sporazuma.
Pariški sporazum proteklih se mjeseci održava na površini zahvaljujući ponovnom angažmanu Kine i mogućnosti da izabrani američki predsjednik Joe Biden vrati SAD u sporazum.
No, deseci čelnika koji su govorili na summitu uglavnom su nudili manje izmjene postojećih angažmana ili su obećavali hrabrije korake uoči ključnih razgovora u Glasgowu potkraj iduće godine, umjesto da ponude nove politike koje bi ubrzale prestanak korištenja fosilnih goriva.
Dramatična situacija
''Može li netko još nijekati da se suočavamo s dramatičnom situacijom?'', rekao je putem videoveze Guterres, bivši portugalski premijer koji je klimatske promjene učinio glavnom temom svog mandata.
''Stoga danas pozivam sve čelnike diljem svijeta da proglase Klimatsko izvanredno stanje u svojim zemljama sve dok se ne postigne ugljična neutralnost'', istaknuo je.
S obzirom na sve snažniji utjecaj klimatskih promjena u razdoblju nakon Pariškoga sporazuma u rasponu od šumskih požara u Australiji i Kaliforniji do otapanja ledenih površina - sve je veći pritisak javnosti na čelnike da slušaju upozorenja znanstvenika.
Britanija, jedan od domaćina summita, dala je jedno od najjasnijih novih obećanja, najavivši u petak navečer da će ukinuti izravnu vladinu potporu prekomorskim projektima koji uključuju fosilno gorivo.
Prilika da se djeluje
Aktivisti su pohvalili taj potez jer se njime stvara pritisak na ostale zemlje G7 da ograniče potporu naftnim i plinskim kompanijama.
Nova obećanja zemalja poput Indije, Njemačke i Francuske da će podržati Pariški sporazum, manje su hvaljena zbog sadržaja, a više kao sredstvo održavanja na životu nade u brže postizanje cilja - prepolavljanja globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, u skladu s Pariškim sporazumom.
Guterres je dodao da su paketi mjera gospodarskoga oporavka nakon pandemije covida 19 prilika da se djeluje i na klimu, ali i upozorio da su zemlje G20 dosad potrošile više od 50 posto svojih potpora na sektore povezane s fosilnim gorivima.
