Dvije klimatske kataklizme su uništile dinosaure
Većina ljudi zna da su dinosauri koji su vladali Zemljom nestali prije nekih 66 milijuna godina kad je asteroid promjera dva Pariza udario u Zemlju.
Ako ih eksplozivna vatrena kugla nije dokrajčila pad globalnih temperatura na planetu s malo ili nimalo leda izazvan pokrovom od otpada koji je zaustavljao toplinu u atmosferi - jeste.
Ono što većina ljudi ne zna jest da je više od sto milijuna godina prije toga druga klimatska kataklizma bila pogubna za druge vrste dinosaura od kojih su mnogi nestali.
No tada se radilo o globalnom zatopljavanju, a ne globalnom hlađenju koje ih je dokrajčilo jer se planet zagrijavao brže nego što su se dinosauri mogli prilagoditi.
Znanstvenici su pronašli dokaze tog traumatičnog događaja prije nekih 179 milijuna godina u fosilima biljaka u argentinskoj Patagoniji.
Otkrili su i ranije nepoznatog dinosaura nazvanog Bagualia alba, prenosi Hina.
Radi se o obitelji ogromnih dugovratih sauropoda, najvećih životinja koje su se kretale Zemljom.
Zbog tog globalnog zagrijavanja sauropodi su bili samo jedna grana grupe Sauropodomorpha.
Drugi dinosauri u istoj grupi bili su manji i laganiji, neki ne veći od koze, prema istraživanju objavljenom u srijedu u časopisu Royal Society.
Niz vulkanskih erupcija tijekom nekoliko milijuna godina oslobodio je ogromne količine ugljičnog dioksida i metana u atmosferu zagrijavajući planet i mijenjajući vegetaciju kojom su se dinosauri hranili.
Klima se promijenila od umjerene tople i vlažne s raskošnom vegetacijom u snažni sezonski topli i suhi režim.
Manji dinosauri iz grupe Sauropodomorpha nisu se mogli nositi s promjenama no veći poput Bagualia alba su napredovali.
"Sauropodi su ogromne četveronožne životinje s dugim vratom", što je značilo da mogu dosegnuti vrhove stabala, kaže paleontolog i voditelj studije Diego Pol za AFP.
"Njihove čvrste vilice i zubi u obliku žlice bili su prilagođeni konzumiranju svih vrsta biljaka uključujući četinjače".
Četinjače su u ranom jurskom razdoblju imale čvrste kožnate listove koje su bile izazov za biljojede.
I to je osiguralo prednost za B. alba pred drugim dinosaurima iz grupe Sauropodomorpha, kaže Pol, voditelj znanstvenog odjela paleontološkog muzeja Egidio Feruglio u Patagoniji.
Zbog nove prehrane sauropodi su se povećali s duljine od deset metara na duljinu od 40 metara jer im je bio potreban ogromni probavni sustav.
Postali su dominantna skupina biljojeda i potom i najveće životinje koje su hodale Zemljom.
