"Apsurdno je da za malo postrojenje od 4 kW na krovu kuće morate imati urbanističku, građevinsku i uporabnu dozvolu. To je vremenski i financijski iscrpljujuće. Osim toga, novi pravilnici elektroprivreda uvode dodatne troškove, pa je ekonomska isplativost upitna bez sufinanciranja", naglasio Darko Knezović, stručni savjetnik za energetsku efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije u Gradskoj upravi Mostara.
Grad Mostar vidi svoju budućnost u obnovljivim izvorima energije, a ključni nositelji te tranzicije trebali bi biti sami građani, poručio je te naglasio kako je greška što se nije prvo fokus stavio na građane.
Knezović je na današnjoj konferenciji o energetskoj tranziciji istaknuo da je cilj stvoriti sustav u kojem građani neće biti samo potrošači, nego i proizvođači energije.
Građani Mostara mogu proizvoditi svoju energiju, problem pravi administracija
— Bljesak.info (@Bljesak) September 19, 2025
https://t.co/lOrprfIshK pic.twitter.com/K78fhQfXMK
"Naš osnovni cilj je motivirati građane i lokalne zajednice da se uključe u demokratsku tranziciju energetskog sustava. Nakon dugogodišnjeg lobiranja konačno je donesen Pravilnik, elektroprivrede su krenule s izdavanjem dozvola, ali i dalje ima puno nedostataka koje treba doraditi. Građani moraju biti nositelji tranzicije", kazao je.
Mostar, naglašava Knezović, ima izniman potencijal za razvoj solarne energije. Grad je već pokrenuo studiju o potencijalima svih javnih krovova kako bi se izradio akcijski plan za smanjenje troškova energije.
"Naši javni objekti rade po danu kada ima dovoljno sunca. Mostar ima više od 1.600 kilovatsati sunčeve energije po metru kvadratnom godišnje. To je dar prirode koji trebamo iskoristiti", dodao je.
Uz studiju javnih objekata, Grad Mostar je dobio i dozvolu za gradnju velike solarne elektrane. Ipak, riječ je o značajnoj investiciji koju Grad ne može sam financirati, pa će biti potrebna dodatna partnerstva.
Iako Federalno ministarstvo energetike zagovara pojednostavljenje procedura, Knezović upozorava da u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji i dalje postoje ozbiljne prepreke.
"Apsurdno je da za malo postrojenje od 4 kW na krovu kuće morate imati urbanističku, građevinsku i uporabnu dozvolu. To je vremenski i financijski iscrpljujuće. Osim toga, novi pravilnici elektroprivreda uvode dodatne troškove, pa je ekonomska isplativost upitna bez sufinanciranja", naglasio je.
Mostar je prošle godine usvojio Akcijski plan za održivo upravljanje energijom i prilagodbu klimatskim promjenama, kojim su jasno definirani ciljevi prelaska na obnovljive izvore energije.
Knezović je zaključio da BiH u odnosu na europske standarde značajno zaostaje, ponajviše zbog administrativnih prepreka.
"Već dvije-tri godine čekamo da se ukinu nepotrebne dozvole. Ako želimo pravu energetsku tranziciju, moramo maksimalno pojednostaviti procedure i dati priliku građanima da budu proizvođači energije", poručio je.
Roland Matous, međunarodni stručnjak za energetske zajednice iz Austrije je istaknuo kako je Bosna i Hercegovina zapravo u boljoj fazi nego što su oni bili u Austriji prije otprilike pet godina.
"Kada smo mi, primjerice, krenuli s energetskim zajednicama, tada nismo imali nikakav zakon na snazi. Danas u Austriji imamo oko 1500 aktivnih energetskih zajednica sa 150 sudionika. Dakle, vidite, unutar pet godina može se mnogo toga razviti. I to je poruka koju želimo prenijeti i općinama u Bosni i Hercegovini", naveo je.
Dodao je kako je jako optimističan po pitanju BiH jer, kako kaže, imamo sve što je potrebno za implementaciju. "Imate puno sunca, imate puno vjetra. Imate zakone koji su potrebni za provedbu. A što je još važnije, imate gradonačelnike sela i gradova koji to žele. Dakle, oni su sada za upravljačem energetske tranzicije", dodao je.
Istaknuo je kako BiH ne bi trebala imati mnogo problema po ovom pitanju. Naime, jedini problem koji je primijetio je skepticizma među ljudima. "Dakle, naš je zadatak sada uvjeriti ih da je to moguće i pokazati im potrebne alate kako raditi na energetskoj tranziciji", zaključio je.
BiH za razliku od drugih zemalja ima jako dobru početne korake naročito kada je riječ o energetskim zajednicama, navodi Nejra Spahić i ističe kako su već kroz prijašnje projekte uspjeli uspostaviti energetske zajednice u osam lokalnih jedinica, a cilj im je tu brojku još povećati. Grad Mostar jedan je od dobrih primjera pilot projekta koji radi na uspostavljanju svoje energetske zajednice.
"Vjerujem da bi najbolji rezultati zapravo bili u suradnji jedinica lokalne samouprave s medijima i nas kao međunarodnog faktora koji pomaže upravo u toj tranziciji, koja je glavni fokus – energetska tranzicija i, općenito, ova radionica o obnovljivim izvorima energije", navela je Nejra Spahić. Navela je kako je glavni cilj inspirirati jedinice lokalne samouprave pružajući im primjere kako je to ostvareno u drugim zemljama Europske unije.
"Također, primijetili smo i nedostatak financiranja ovakvih projekata od strane državnih institucija. Upravo zato naš projekt otvara mogućnost ne samo za tehničku asistenciju, nego i za financiranje takvih projekata u značajnom iznosu od 50 do 80 posto", navodi.
U Gospodarskoj komori Federacije BiH jutros je održana radionica za medije pod nazivom "Zajedno za energetsku tranziciju!", u organizaciji EU4CAET projekta za lokalnu energetsku tranziciju. Projekt sufinanciraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a implementira ga GIZ GmbH u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Radionica je trajala od 9 do 13 sati, a okupila je predstavnike medija, stručnjake i partnere uključene u procese energetske tranzicije. Cilj događaja bio je predstaviti najbolje prakse Europske unije u implementaciji održivih projekata te istaknuti mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini.
