Dolina Neretve će postati pustinja

Gornji horizonti, planirani i razvijani još od 60-ih godina prošlog stoljeća, spadaju u red najopasnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, vjerojatno i regiji.

Ako se ovaj projekt realizira, po mišljenju Lejle Kusturica iz Ateljea za društvene promjene, smatra da će delta Neretve postati pustinja bez bilo kakvih perspektiva za poljoprivredu.

Projekt Gornji horizonti

Cjelokupan koncept se zasniva na prebacivanju voda, sistemom tunela i kanala, iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Dakle, voda iz sliva Neretve praktično će se krasti kako bi se prebacila u sliv Trebišnjice. To će dovesti do smanjenja doticaja vode u slivove Bune, Bunice, Krupe i Bregave za najmanje 30 posto i negativno uticati na floru i faunu ovih riječnih tokova. Posljedično, doći će i do smanjenja razine vode donjeg toka Neretve, što će omogućiti značajniji prodor vode Jadranskog mora dublje u Hercegovinu, prema nekim procjenama čak i do Bunskih kanala.

Sušenje plodne Kalifornije

''Hoće li delta Neretve od plodne Kalifornije, kako je nazivaju, postati pustinja bez bilo kakvih perspektiva za poljoprivrednu proizvodnju, od koje živi nekoliko desetina tisuća stanovnika ovih područja? Realizacija projekta Gornji horizonti u suprotnosti je s odredbama međunarodnih konvencija koje je potpisala Bosna i Hercegovina, naročito u dijelu koji se odnosi ne negativne utjecaje u susjednim državama'', upozorava Kusturica.

Ljubiša Mijačić iz WWF (engl. World Wide Fund for Nature) Adrie ponovio je kako izgradnja hidroenergetske osnove projekta Gornji Horizonti podrazumijeva iskorištavanje voda za proizvodnju energije i redistribuciju velikih količina voda s jednog područja na druga. To će neminovno stvoriti velike poremećaje u lokalnim i regionalnim hidrološkim uvjetima.

''Ovo će se odraziti u velikoj mjeri na površinske a naročito na podzemne vodotokove rijeka u ovom kraškom području koji su kritični za zdravlje ekosistema, ekonomiju pa čak i kulturu zajednica u dolini Neretve. Studije i eksperti upozoravaju da bi preusmjeravanje voda iz Nevesinjskog Polja u najvećoj mjeri utjecalo na dostupnost voda u rijekama Buna i Bunica'', smatraju u WWF Adriji.

Trajan gubitak vodnog bilansa Neretve

Preusmjeravanje voda iz Dabrovog i Fatničkog polja u Bilećko jezero, čija je izgradnja u tijeku, utjecat će na dostupnost voda najviše u rijeci Bregavi pa samim tim posljedično i na kvalitetu i zdravlje ekosustava parka prirode Hutovo Blato, dodaje.

''Reka Neretva bi tako u svom donjem toku trajno izgubila u vodnom balansu protoka veliku količinu voda koji bi bili preusmjereni u sliv sistema Trebišnjice. Treba imati na umu da je sistem rijeke Neretve u hidrološkom smislu već u ovom trenutku evidentno napregnut a dokaz za to je nivo zaslanjenosti u delti ušća rijeke Neretve'', navodi.

Nedostatak vode u sustavu rijeke koje obuhvaćaju površinski i podzemni tokovi su glavni uzrok ove pojave i razlog pojave ''prodora mora'' po dubini ušća rijeke i doline rijeke.

''S galopirajućom klimatskom prijetnjom i porastom razine mora, taj će problem eskalirati. Sve to već stvara gubitke staništa vodnih ekosistema ali i ekonomske gubitke u ovom tradicionalnom poljoprivrednom području. S početkom realizacije ovog projekta, može se očekivati samo pogoršanje situacije na terenu. Nižu razinu površinskih voda na Neretvi kod Čapljine posljedično utjecat će i na nivo podzemnih voda u okolini pa samim tim može ugroziti zdravlje ekosustava parka prirode Hutovo Blato'', smatra.

Paradoks - iskorištavanje vode povećava razinu ugljika

Koliko paradoksalno zvučalo, kaže Mijačić, korištenje voda kao izvora energije na projektu Gornji Horizonti može proizvesti povećana razina emisije ugljika kao posljedicu isušivanja vlažnih staništa i tresetišta na kraškim poljima uključujući i park prirode Hutovo Blato.

''To bi također dovelo do nesagledivog kolapsa ekosustava i gubitka bogatog i kvalitetnog staništa flore i faune'', ističe.

Pročitajte još

Hoće li nova Vlada donijeti ispravnu odluku u Novoj godini?

Iz Centra za životnu sredinu ističu kako se samo ekološke organizacije brinu radi posljedica ovog projekta započetog još krajem 1950-tih godina.

''Za njegovu realizaciju se koriste podaci dobijeni iz istraživanja koja su za potrebe projekta rađena 1970-tih godina, odnosno riječ je o podacima starim 50 godina. Svjedoci smo vidljivih klimatskih promjena do kojih je došlo tijekom proteklih desetljeća, te nam stoga ovi podaci ne mogu pouzdani. No, na projektu se radi, skup je, rokovi se probijaju, ali se od njega nažalost ne odustaje'', kažu iz Centra.

Ističu da su opet su aktivisti i ekološke organizacije jedini koji ukazuju na negativne strane projekta, a ako se on realizira bez obzira na sve, svaka reakcija koja poslije dođe bit će uzaludna.

Ekonomski nacionalizam i lokalni interesi

Na pitanje je li se u prošloj godini išta radilo na zaustavljanju i ublažavanju štetnih posljedica ovog projekta, iz WWF-a Adrie kažu kako je izazov velik, a organizacija podržava kampanju koju su njihovi partneri i suradnici pokrenuli.

''U hidrološkim karakteristikama bilježimo dvije ekstremne godine unazad. Godina 2022. je bila ekstremno sušna da bi 2023. godinu obilježile intenzivne padavine praćene velikim poplavama i materijalnim štetama. Ovakve ekstremne vrijednosti i poremećaji hidroloških karakteristika nisu pogodovale promociji prirodom inspiriranih rješenja na polju upravljanja plavnih područja u komunikaciji između građana i donosioca odluka. Umjesto toga opcije radikalnih infrastrukturnih zahvata i primjena zastarjelih tehnika upravljanja vodama imaju veću privlačnost i podršku u javnom prostoru pa tako i u političkim procesima. Ekonomski nacionalizam i lokalni interesi a najviše fiskalna arhitektura u Bosni i Hercegovini predstavljaju značajan faktor i poticaj za realizaciju ovakvih rješenja'', navodi Mijačić.

U prethodnom periodu je i trend ekonomskog razvoja doživio preporod jer su privreda i industrija bilježili veliki zalet u post-kovid eri, smatra Mijačić, pa je samim time stvoren dodatni pritisak na resurse iz životne sredine uključujući i na vode.

''U takvim okolnostima je teško je očekivati značajnu podršku javnosti protiv radikalnih mera redistribucije voda i hidrološke osnove u slivu rijeka Neretva i Trebišnjica. Sve to stvara veliki izazov u kreiranju pritiska i opozicije ovom projektu. Tijekom 2023. godine, WWF Adria je podržala i kampanju protiv izgradnje sistema Gornji Horizonti koju su naši partneri i suradnici u regionu pokrenuli'', istaknuo je Mijačić.

Ujedno, dodaje, WWF Adria započela je značajan projekt u parku prirode Hutovo Blato s istraživačkim radovima hidroloških karakteristika ovog parka i okoline, ali i sa aktivnostima na polju zaštite i revitalizacije ovog područja koji će se realizirati ove godine.

''Projekt Gornji horizonti može nepovratno ugroziti ove napore i ovo područje'', dodao je.

Kako možemo spasiti dolinu Neretve?

Mijačić smatra kako je prvo neophodno problem kvaliteta i zdravlja životne sredine u reci Neretvi promatrati u širem obimu na čitav sliv Neretve i Trebišnjice, a to uključuje suradnju tri države koje pripadaju slivu rijeke Neretve (BiH, HR i CG).

''Odgovornost i vlasništvo nad problemima i uzrocima se moraju evidentirati i taj inventar kritičnih sektora će predstavljati putokaz i baznu osnovu financijske konstrukcije rješavanja lokalnih i regionalnih problema'', rekao je.

WWF Adria kao i ranije poziva sve aktere na suradnju u kreiranju integriranog upravljanja prekograničnih slivova ovih rijeka kako bi se javno dobro i usluge iz ekosistema ovih slivova zaštitile od partikularnih interesa i kako bi se osigurala održiva dostupnost voda za ekološke sustave od kojih ovisi i ekonomska održivost zajednica na ovom području.

''Kritičan sektor koji je pokretač i glavni akter problema je energetski sektor koji ispoljava svojevrsnu „zlatnu groznicu“ na Balkanu u pogledu zahvatanja i iskorištenja hidropotencijala rijeka. Iako su negativne posljedice s ekološkim štetama koje ovaj trend proizvodi sve izraženije, ovaj trend i dalje ne usporava već se samo zahuktava'', dodaje Mijačić.

Ubojstvo Neretve

Prakse iskorištenja vodnih resursa se projektiraju i analiziraju univerzalno sagledavajući vodne mase balansa i visine kaskada koje matematički precizno daju količinu potencijalne energije, smatra.

Pročitajte još

''Nećemo biti generacija koja šuti!''

''Ovakva sterilna matematička analiza zanemaruje analizu lokalnih karakteristika i korisnost voda u ekološkim sistemima ovog jedinstvenog kraškog područja u kome je povezanost vodnih ekosistema pa i endemskih vrsta zavisi od stabilnog vodnog režima u podzemnim tokovima. Ovakve prakse i trendovi su opasni, treba ih odbaciti i redizajnirati na suvremen način u cilju maksimalnog podizanja nivoa vodnih balansa u površinskim i podzemnim vodotokovima slivova rijeka Neretve i Trebišnjice'', rekao je.

Tehnološke inovacije u energetskom sektoru, naročito tehnologije i efikasnost iskorištavanja energije iz solara i vjetra, kao i integriranje tih tehnologija s postojećim hidroenergetskim kapacitetima mogu podići razinu efikasnosti energetskog sustava uz daleko manje kapitalnih ulaganja.

''Postavlja se pitanje zašto takve opcije nisu na stolu'', pita Mijačić.

Lejla Kusturica naglašava kako je vrijeme je da svaki stanovnik ove države razumije da će potpuna realizacija projekta Gornji horizonti značiti ubojstvo rijeke Neretve, uz sve druge štetne utjecaje za BiH.