Čitava Europa udiše otrovan zrak, ali je na Balkanu možda i najgore

Europa se suočava s "teškom javno-zdravstvenom krizom", pri čemu gotovo svi širom kontinenta žive u područjima s opasnim razinama onečišćenja zraka, pokazalo je istraživanje Guardiana.

Analiza podataka prikupljenih korištenjem vrhunske metodologije, uključujući detaljne satelitske slike i mjerenja s više od 1.400 zemaljskih nadzornih stanica, otkriva strašnu sliku prljavog zraka, s 98 posto ljudi koji žive u područjima s vrlo štetnim onečišćenjem finim česticama koje premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.

Gotovo dvije trećine živi u područjima gdje je kvaliteta zraka više nego dvostruko veća od smjernica WHO-a.

Sjeverna Makedonija najgora

Najgore pogođena zemlja u Europi je Sjeverna Makedonija. Gotovo dvije trećine ljudi u cijeloj zemlji živi u područjima s četiri puta većim onečišćenjem zraka od smjernica WHO-a za PM2,5, dok je za četiri područja utvrđeno da imaju gotovo šest puta veću onečišćenost zraka, uključujući glavni grad Skopje.

Pročitajte još

Što nam čini zagađen zrak?

Istočna Europa znatno je gora od zapadne Europe, osim Italije, gdje više od trećine stanovnika Padske nizine i okolnih područja na sjeveru zemlje udiše zrak koji je četiri puta veći od broja najopasnijih čestica u zraku od broja WHO-a.

Guardian je surađivao sa stručnjacima za zagađenje kako bi izradio interaktivnu kartu koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2,5 – sićušne čestice u zraku koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i ući u krvotok, utječući na gotovo svaki organ u tijelu.

WHO šokiran

Trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode da prosječne godišnje koncentracije PM2,5 ne bi smjele prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza pokazala je da samo 2 posto stanovništva Europe živi u područjima unutar ove granice.

Stručnjaci kažu da onečišćenje PM2.5 uzrokuje oko 400.000 smrti godišnje širom kontinenta.

"Ovo je ozbiljna javnozdravstvena kriza. Ono što sasvim jasno vidimo je da gotovo svi u Europi udišu nezdrav zrak", rekao je Roel Vermeulen, profesor ekološke epidemiologije na Sveučilištu u Utrechtu koji je vodio tim istraživača diljem kontinenta koji su prikupili podatke.

Gotovo svi stanovnici u sedam zemalja istočne Evrope - u Srbiji, Rumunjskoj, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj – imaju dvostruko više od smjernica WHO-a.

Više od polovice stanovništva Sjeverne Makedonije i Srbije živi s četiri puta većem zagađenju od preporuka WHO.

Promet, industrija, grijanje...

Promet, industrija, grijanje kućanstava i poljoprivreda glavni su izvori PM2,5, a najsiromašnije zajednice često osjećaju nerazmjeran utjecaj.

Zagađenje zraka postalo je ključni problem u Europi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošlog je tjedna Europski parlament izglasao usvajanje smjernica WHO-a o PM2.5 do 2035. Zakon, koji se još mora dovršiti u pregovorima s Vijećem, postavio bi pravno obvezujuću granicu za godišnje koncentracije PM2.5 od 5µg/m3, pad s današnjih 25µg/m3.

Ali stručnjaci kažu da je hitno potrebno poduzeti mjere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da onečišćenje zraka utječe na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s velikim rasponom zdravstvenih problema od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine .

Jedna nedavna studija pokazala je da je zagađenje zraka odgovorno za milijun mrtvorođene djece godišnje, a druga da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde otrovnih čestica onečišćenja zraka u svojim srcima.

Dr. Hanna Boogaard, stručnjakinja za onečišćenje zraka u Europi pri američkom Institutu za zdravstvene učinke, rekla je da je nova analiza ključna za informiranje rasprave o onečišćenju zraka i njegovim učincima na kontinentu, za koje je rekla da su svaka rezultirala stotinama tisuća smrti godišnje, piše The Guardian.