Bosna i Hercegovina suočava se s rastućim klimatskim rizicima, poplavama, sušama i šumskim požarima, koji već uzrokuju ozbiljnu ekonomsku štetu i ugrožavaju živote građana.
Upozorenje je navedeno u dokumentu "BiH i Ujedinjene nacije – Okvir suradnje za održivi razvoj za razdoblje 2026. – 2030.", koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Prema dokumentu, klimatske promjene sve više razotkrivaju slabosti u sustavima pripravnosti i upravljanja okolišem. Degradacija vode, zraka, šuma i poljoprivrednog zemljišta, uz gubitak biološke raznolikosti, izravno ugrožava ekonomsku stabilnost, zdravlje stanovništva i sigurnost opskrbe hranom, pišu Nezavisne.
"Opasnosti povezane s klimom, poput poplava, klizišta i šumskih požara, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa te ulaganje u mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i imovine", navodi se u dokumentu.
Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić istaknuo je za Nezavisne novine kako je "očito da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda u svim godišnjim dobima".
"U posljednje dvije godine imali smo velike požare u Hercegovini, poplave u Prijedoru i Laktašima te tragediju u Jablanici. Moramo se dodatno posvetiti zaštiti, spašavanju i prevenciji, odnosno smanjenju rizika", rekao je Trninić.
Dodao je kako Republika Srpska ima jasne točke ranjivosti te da će se u idućem razdoblju raditi na unapređenju sustava ranog upozoravanja i uređenju riječnih korita i slivova. Poseban naglasak, kaže, treba staviti na podizanje svijesti građana.
Trninić je naveo da je Srbija uložila ogromna sredstva u sustav zaštite i spašavanja, uključujući devet helikoptera za gašenje požara, dok je u jednom danu zabilježeno čak 680 požara. Slično stanje zabilježeno je i u BiH, u Bijeljini je 7. srpnja ove godine buknulo 25 požara u samo tri i pol sata.
"U svojih 32 godine karijere ne pamtim takav dan", rekao je Mile Spasojević, zapovjednik Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina.
"Podigao sam cijelu jedinicu, sva vozila bila su na terenu. Sreća je što nitko nije stradao, ali je vjetar nosio vatru prema kućama. Panika je bila ogromna", dodao je.
U dokumentu se navodi i kako su poplave iz listopada 2024. godine još jednom pokazale ranjivost zemlje.
Podsjetimo, u noći s 3. na 4. listopada 2024. godine, u Donjoj Jablanici poginulo je 19 osoba kada su bujične vode s kamenjem i blatom uništile kuće i infrastrukturu.
Autori dokumenta upozoravaju da se rizici od katastrofa i klimatske promjene moraju hitno adresirati na svim razinama vlasti kroz nove mjere prilagodbe, ulaganja i edukacije stanovništva.