BiH najveći trovač na Balkanu: Cijenu rada termoelektrana plaćaju građani svojim životima

Sedam godina nakon isteka zakonskog roka za smanjenje onečišćenja zraka, rekorder u smrtonosnim emisijama i dalje je Termoelektrana Ugljevik. Samo ova termoelektrana godišnje ispusti više od 112 tisuća tona sumporova dioksida (SO2).

U proteklom desetljeću ugradnja sustava za odsumporavanje dimnih plinova u ovoj termoelektrani građane je ukupno stajala oko 160 milijuna konvertibilnih maraka. Novac je potrošen, ali je onečišćenje ostalo, piše Dnevni avaz.

Protraćeni milijuni

Iako je sustav službeno pušten u probni rad još 2019. godine, godinama nije radio punim kapacitetom ili je često bio isključivan zbog čestih kvarova i visokih operativnih troškova, koji su drastično povećavali troškove proizvodnje električne energije.

Najnovije izvješće ugledne međunarodne organizacije Bankwatch Network "Prilagodi se ili zatvori" (Comply or Close 2025), donosi poražavajuće podatke za BiH.

Bosna i Hercegovina je prema službenim mjerenjima za proteklu godinu, prvi put službeno postala najveći emiter sumporova dioksida (SO2) u cijeloj regiji zapadnog Balkana, ostavivši iza sebe čak i Srbiju.

Dokument razotkriva potpuni slom ekološke politike i kroničnu neodgovornost domaćih vlasti i elektroenergetskih kompanija, koje već sedam godina svjesno krše preuzete međunarodne obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Ugljevik "predvodnik"

Ugljevik sam onečišćuje više nego što je dopušteno za četiri države, navodi se u izvješću koje locira najveće izvore ekološkog kriminala u BiH. Termoelektrane obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP) u BiH ispustile su u zrak nevjerojatnih 212.840 tona sumporova dioksida, što je 11 puta više od zakonski dopuštenog plafona.

Apsolutni crni rekorder, TE Ugljevik, ispustila je više od polovice te količine. Iako Tajništvo Energetske zajednice u Beču godinama vodi prekršajne postupke protiv BiH, nijedan operater termoelektrana u našoj zemlji do danas nije kažnjen od domaćih inspekcija ili vlada.

Ovakav nerad izravno ugrožava zdravlje građana i uzrokuje tisuće preuranjenih smrti od bolesti dišnog sustava, ali pogađa i ekonomiju. S obzirom na uvođenje europskog prekograničnog poreza na CO2 (CBAM), bh. energetski sektor se, umjesto tranzicije, nalazi pred zidom.

Poruka izvješća jasna je i neumoljiva: elektroenergetski blokovi koji ne ispunjavaju ekološke standarde moraju se hitno modernizirati ili zatvoriti jer cijenu njihova rada građani BiH već godinama plaćaju vlastitim životima.