Ministarstvu u dvorištu: Nema alarma zbog ubojice u Mostaru

Iako ''ubojica stabala'' borov prelac ili borov četnjak nemilosrdno uništava četinare na brdima oko Mostara ali i u samom gradu, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a trenutno stanje ne smatra alarmantnim.

''Borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa) je autohtona vrsta i stalno je prisutan u borovim šumama na području mediterana i submediterana. Populacija borovog Četnjaka tijekom godina varira. S vremena na vrijeme dolazi do gradacije (premnožavanja) ove vrste i u tom period borov Četnjak može nanijeti određene štete na sastojinama borova koje se ogledaju u golobrstu i sušenju pojedinih grana dovodi do smanjenja prirasta drvne mase'', navedeno je za Bljesak.info iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, dodajući kako ovaj štetnik veoma rijetko izaziva sušenje stabala.

Zapažen porast

U ovoj godini, navode, zapažen je porast brojnosti borovog četnjaka na području Grada Mostara i području, općine Konjic.

''Stanje sa borovim četnjakom za sada ne smatramo alarmantnim. Međutim, ukoliko se stanje pogorša Ministarstvo će u suradnji sa Šumarskim fakultetom poduzeti mjere zaštite šuma od ovog štetnika'', poručili su.

Senad Hadžialić dipl.ing.šum. iz Šumarskog društva Prenj, za naš portal je kazao kako se borov četnjak u Konjicu pojavio 2009.-2010. godine na mlađim kulturama bora. Nakon toga se proširio na starija stabla.

''Zadnje dvije-tri godine nije bilo tih gradacija, pa je kasnije bila velika gradacija, bilo je puno gnijezda punih gusjenica, sve je izgledalo kao paučina. Borov četnjak jeste prisutan i napada borove, naša država nema tu integralnu zaštitu pa je ta borba individualna i sva poduzeća se bore na svoj način'', rekao je Hadžialić, dodajući da borba protiv borovog četnjaka ide samo mehaničkim uništenjem.

Nema sustavnog rješenja

''Dakle potrebno je fizičko skidanje, s rukavicama i posebnim odijelima, jer te gusjenice imaju dlačice koje su veoma alergene i izazivaju osipe i veliki svrabež. Velikih šteta sada nema, mi nemamo pojave sušenja za sada, što je najvažnije, ali gusjenice definitivno fiziološke oslabe stabla, imaju manje prirasta i visinski i debljinski'', kaže Hadžialić.

Za sada, pojasnio nam je nema sustavnog rješenja, a sa šumarskog fakulteta su radili istraživanja te magistarske i doktorske radove na ovu temu.

Postoje, kaže ideje da se nešto radi s reprodukcijom drugih vrsta koje jedu te gusjenice, no to je pojašnjava Hadžialić mač s dvije oštrice.

''To bi bio i veliki rizik, jer bi se uvodila vrsta koja nije domaća, pa bi kasnije mogla ostaviti velike posljedice. Tu su još i u nauci podijeljena mišljenja, mada ima pokušaja i radova, no sustavnog rješenja još nema. Jedina adekvatna i prava borba je fizičko uništavanje, koje je gotovo nemoguće'', pojasnio je ovaj stručnjak.

Sada je Brkanovo brdo vidno uništeno, stabla su se počela sušiti, Fortica je 'u problemu', a i u gradu su vidljiva brojna gnijezda četinara, pa čak i u dvorištu Ministarstva šumarstva.

Upozorenja iz 2016.

Upozoravali smo još u veljači 2016. godine kako su četinari na brdima oko Mostara na udaru pošasti borovog prelca ili borovog četnjaka – štetočine koja u fazi gusjenice doslovno jede borove. Pisali smo kako je tada uništeno i do 80 posto nasada bijelog bora.

Četiri godine kasnije, dogodilo se ono na što se upozoravalo, štetočina ne spustila u grad koji je tada službeno zabilježio kako je evidentirana 21 lokacija na kojoj su uočena gnijezda četnjaka.

''Gdje god u gradu imamo Crni bor konstatirali smo postojanje zaperaka, jajnih gnijezda koje se kasnije razviju u gusjenice i hrane se mladim vrhovima i narušavaju folijarnu masu stabla. Od težine napada, može doći i do sušenja stabla'', rekao je u veljači 2020. godine za Bljesak.info Bojan Spasojević magistar poljoprivrede pejzažne arhitekture.

Građani prijavljuju

Iz Grada nam je rečeno kako građani prijavljuju ovu pojavu i da će se pristupiti uklanjanju gnijezda. No, kako i kada, nitko ne zna.

Iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru ranije su nam rekli kako ako ''uslijedi jaki napad borovog četnjaka, može doći do golobrsta i potpunog propadanja stabla''.

''Životi stabala ne mogu se brzo prilagoditi novim klimatskim promjenama kojima smo svjedoci. Čim se naruši odnos oborina i temperatura dolazi do stvaranja nepovoljnih stanišnih uvjeta mnogih biljnih, posebice šumskih vrsta. Ako uz to nastupe i povoljniji uvjeti za razvoj štetnika (u prvom redu više temperature koje mogu utjecati na godišnji broj generacija) stvara se kompleks nepovoljnih čimbenika koji utječu na fiziološko i zdravstveno stanje stabala. Rezultat promjena je da gotovo nema šumske vrste koju nije zadesila neka bolest ili neki štetnik ne prijeti njegovoj opstojnosti. Nadalje, pojedine šumske vrste već su nestale s ovih terena npr. brijest koji je bio lakmus papir da se nešto događa u prirodi'', govori za Bljesak.info Ana Crnogorac, viša stručna suradnica za zaštitu bilja Federalnog agromediteranskog zavoda.