Gospodin Bojan Spasojević, magistar agronomije, dendrolog, viši stručni suradnik za zelene površine u Gradu Mostaru, govori o temama koje se tiču svakog stanovnika grada - o drveću, zelenilu i vrijednim spomenicima prirode. Najveći je stručnjak i poznavatelj stabala u Mostaru, koautor knjige "Dendroflora urbanog zelenila grada Mostara i njena zaštita".
Rrazgovor se ponajviše tiče provođenja jedne od preporuka druge skupštine građana grada Mostara iz 2024., a bila je vezana za temu Turizma. Konkretno, preporuka se tiče "Očuvanja i promocije spomenika kulture - Aleje platana u Mostaru".
Uz promociju aleje platana i drugih značajnih stogodišnjih stabala u gradu Mostaru, preporuka se odnosi i na promociju japanske trešnje (Festivala japanske trešnje u Mostaru) te projekta njihovog širenja koji se od 2005 godine provodi zajedno sa Japanskom NVO organizacijom IPIL IPIL NO KAI.
Čut ćemo što je dendrolovija, što su dendrološki spomenici i koji su dendrološki spomenici prirode Mostara, s osvrtom na pravnu regulativu u Europskoj uniji, a dakako i u BiH.
"U periodu osmanske vladavine nije bilo sadnje drvoreda i aleja, to je došlo s Austro-Ugarskom, kada imamo formiranje prvih urbanih zona i prvih parkova, aleja i šetnica", kaže naš gost u uvodu, napominjući u kojem se smjeru ta oblast razvijala nakon austro-ugarskog perioda.
Generalno, ukupno naslijeđe ima veliki turistički potencijal, kojeg treba iskoristiti.
Što se tiče samoga stanja dugovječnih stabala, kao što su platani i druge vrste drveća, čut ćete zanimljive informacije o zdravlju tog drveća i njegovoj zaštiti, ali i o kultturološkoj i ekonomskoj vrijednosti spomenika prirode u Mostaru i okolici.
Posebno smo se osvrnuli na aleju platana, zasađenu 1788. u čast vjenčanja prijestolonasljednika Rudolfa s princezom Stefanijom. Naravno, ta kapitalna aleja ostala je jednim od zaštitnih znakova grada Mostara, a čut ćete u razgovoru sve ono što je zanimljivo znati o platanima.
Nadalje, razgovarali smo detaljnije i o japanskoj trešnji, koja se u Mostaru masovnije pojavljuje prije 20-ak godina, zahvaljujući donacijama i drugim vrstama potpore spomenute NVO iz Japana.
"Japanska trešnja je simbol mira i simbol prolaznosti. Prva stabla su Mostaru isporučena 2005. godine. Posađeno je po 100 stabala u više bh. gradova. Procijenjeno je da bi Mostaru klimatološki najviše odgovarao kultivar japanske trešnje Kawazu Sakura. Posađeno je 100 jedinki u Mostaru, a danas ih je svega 20-ak", kaže naš sugovornik.
U nastavku razgovora naširoko govori o simbolici i tradiciji japanske trešnje u Zemlji izlazećeg sunca, o njezinom značaju za Japance, ali u konačnici i o njezinoj komercijalnoj primjeni. Čut ćete neke zanimljivosti o tome možda i po prvi put. Naravno, zanimalo nas je u kontekstu japanske trešnje i kakvi su daljnji planovi u Mostaru.
U trećem dijelu razgovora fokusirali smo se na stanje zelenila i šumskih površina u gradu i okolici u svijetlu klimatskih promjena. Čut ćete primjerice koliku je štetu drveću nanijela nedavna jesenska oluja koja je polomila više od 500 stabala.
Zanimalo nas je koliko u Mostaru ima zelenila, s obzirom na kriterije modernih urbanih sredina i zašto je ono važno u urbanim sredinama.
"Za našu klimatsku zonu propisuje se 30 kvadrata zelenila po jednom stanovniku, zatim 9-10 kapitalnih stabala koja stvaraju kisik i zasjenu određenog područja po stanovniku. Mi to nemamo, mi smo po zelenim površinama negdje na 0,7 % po stanovniku", kaže naš sugovornik, govoreći u nastavku o tome kako zadovoljiti minimalne kriterije prilikom izgradnje objekata.
Također, često čujemo kritike građana ili različitih udruga da se stabla u gradu sijeku radi proširenja prometnica ili zbog gradnje zgrada ili stambeno-poslovnih centara pa nas je zanimalo imamo li tu doista stanje kaosa i nebrige ili se sve brižno planira?
Mnoštvo je još nespomenutih tema u ovom uvodu, a s obzirom da je naš sugovornik u ovom podcastu uistinu jedan od najvećih stručnjaka za dendrologiju, kroz razgovor ćete saznati odgovore na, čini nam se, najvažnija pitanja iz ove oblasti.
Napomena: Ovo izdanje podcasta potpomognuto je kroz projekt "Jačanje demokratskih inovacija i unapređenje ljudskih prava na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini" kojeg provodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe u okviru Akcionog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za period 2022-2025.
