Ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem izazvalo podjele unutar EU
Dok u Njemačkoj vlada optimizam zbog najava o ublažavanju zabrane prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, iz Bruxellesa stižu znatno opreznije poruke. Prema pisanju Politica, konačna odluka još nije donesena, a stvarna slika trebala bi biti poznata u utorak, 16. prosinca, kada Europska komisija predstavlja svoj ključni automobilski paket.
Osim moguće reforme zakona koji predviđa zabranu prodaje vozila s emisijom CO₂, paket uključuje i inicijativu za ubrzani prelazak korporativnih voznih parkova na ekološki prihvatljivija vozila. Spor oko zabrane izazvao je snažne političke reakcije, posebno u Njemačkoj, gdje se automobilsku industriju smatra strateškim sektorom.
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber već je izjavio da je, zajedno s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, uspio ishoditi popuštanje Komisije. Weber je prošlog tjedna tvrdio da je "tehnološka zabrana motora s unutarnjim izgaranjem odgođena", no iz same Komisije stižu poruke da detalji još nisu usuglašeni.
Jedan visoki dužnosnik iz automobilske industrije naveo je kako mu je više izvora iz Komisije potvrdilo da ni sami povjerenici još ne znaju točan sadržaj najave.
Ogromni ulozi za industriju i radna mjesta
Ulozi su iznimno visoki. Automobilska industrija sudjeluje s oko 9 posto u BDP-u Europske unije i osigurava približno 7 posto ukupne zaposlenosti. Sektor se istodobno suočava s trgovinskim pritiscima iz SAD-a, rastućom konkurencijom iz Kine te slabom domaćom potražnjom, koja se nikada u potpunosti nije oporavila nakon pandemije.
Proizvođači upozoravaju da ne mogu dovoljno brzo povećati prodaju električnih vozila kako bi zadovoljili stroge ciljeve, a poziv na ublažavanje zakona, predvođen Njemačkom, podržale su i Italija, Poljska, Slovačka i Češka.
Pod pritiskom industrije i država članica, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je poseban automobilski paket. Nakon sastanaka s Weberom i Merzom, čelnik EPP-a objavio je da je postignut dogovor o smanjenju cilja smanjenja emisija CO₂ za 2035. godinu sa 100 na 90 posto, uz obrazloženje da se time štite desetci tisuća radnih mjesta.
Otpor unutar Komisije i država članica
Unatoč tim najavama, dva izvora upoznata s pregovorima tvrde da dogovor nije konačan zbog otpora unutar kolegija povjerenika. Europska komisija zasad nije službeno komentirala te navode.
Klimatske organizacije oštro kritiziraju mogućnost popuštanja. Iz nevladine udruge Transport & Environment poručuju da bi takva odluka mogla dugoročno ugroziti konkurentnost europske autoindustrije, upozoravajući da je električni pogon neizbježna budućnost.
Dužnosnici Komisije dodatno upozoravaju da bi smanjenje cilja na 90 posto omogućilo da otprilike četvrtina vozila prodanih nakon 2035. i dalje ima neki oblik motora s unutarnjim izgaranjem, uključujući hibride i električna vozila s produživačem dometa.
Konačnu riječ, bez obzira na prijedlog Komisije, imat će Europski parlament i Vijeće EU-a, gdje se već najavljuje snažan otpor daljnjem ublažavanju ciljeva. Francuska i Španjolska već su izrazile zabrinutost, upozoravajući da bi dodatni ustupci mogli usporiti investicije i dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta.
Zanimljivo, čak i unutar EPP-a postoje podijeljena mišljenja. Njemački eurozastupnik Peter Liese upozorio je da europski propisi čine tek manji dio problema te da bi potpuno ukidanje CO₂ regulative samo po sebi ne bi spasilo europsku automobilsku industriju.
