Jesu li građani skuplje plaćali rabljene automobile? Sudske odluke otvorile veliko pitanje

Nekoliko odluka Apelacijskog vijeća Suda Bosne i Hercegovine otvorilo je pitanje načina na koji je Uprava za neizravno oporezivanje BiH posljednjih godina provjeravala preferencijalno podrijetlo rabljenih automobila uvezenih iz Europske unije.

Kako piše Valter, pozivajući se na sudske odluke i dokumentaciju u koju je imao uvid, pojedini uvoznici godinama su osporavali postupanje UIO-a tvrdeći da im je carina naplaćivana i za vozila za koja su posjedovali dokumentaciju o preferencijalnom podrijetlu iz EU. Valter navodi da bi ukupni sporni iznosi mogli dosezati više milijuna maraka.

Sud vratio predmete na ponovno odlučivanje

Prema dijelu jedne presude Apelacijskog vijeća Suda BiH koju prenosi Valter, problem je bio u načinu na koji je provedena naknadna provjera podrijetla vozila.

Nizozemski carinski organi naveli su da je izjava na računu nepropisno izdana, ali bez detaljnog obrazloženja razloga. Sud je zaključio da carinski organi BiH nisu dovoljno ispitali okolnosti slučaja te da činjenično stanje nije potpuno utvrđeno. Predmet je zato vraćen na ponovni postupak, uz nalog da se dodatno provjeri je li konkretno vozilo podrijetlom iz EU.

Valter navodi kako je više odluka Apelacijskog vijeća doneseno od kraja 2025. do lipnja 2026. godine, a odvjetnik Predrag Herbez, koji zastupa dio uvoznika, tvrdi da one pokazuju kako dotadašnji način provjere dokaza o podrijetlu nije bio pravilno proveden.

Tisuće faktura poslane na provjeru u Nizozemsku

Prema podacima koje je objavio Valter, važan dio spora odnosi se na automobile uvezene iz Nizozemske. UIO BiH je tijekom 2023. godine nizozemskim carinskim vlastima na dodatnu provjeru poslao oko 5.000 faktura tvrtke EXIT Autos.

Valter navodi da su odgovori na provjere bili negativni, nakon čega je dio uvoznika morao položiti dodatna sredstva za carinske obveze. Nekoliko uvoznika potom je pokrenulo sudske postupke.

Jedan od njih, vlasnik tvrtke AS Roto Tarik Dizdarević, za Valter tvrdi da njegova tvrtka na računima UIO-a ima blokirano oko 280.000 KM te da za uvezena vozila posjeduje dokumentaciju o podrijetlu, homologaciju i COC dokumentaciju.

UIO: Na depozitnim računima više od 18 milijuna KM

UIO BiH je u odgovoru Valteru naveo da ne vodi posebnu evidenciju depozitnih uplata prema njihovoj vrsti. Prema podacima Uprave, ukupan iznos uplaćenih gotovinskih depozita iznosio je 18.130.179,34 KM, pri čemu se sredstva, ovisno o odlukama nadležnih organizacijskih jedinica, vraćaju uplatiteljima ili prenose na račune javnih prihoda.

Odvjetnik Herbez procjenjuje da bi, u slučaju povrata oko 15 milijuna KM koje smatra spornima, uz pripadajuće zakonske zatezne kamate konačni trošak mogao dosegnuti oko 30 milijuna KM. Važno je naglasiti da je riječ o procjeni odvjetnika koji zastupa uvoznike, a ne o iznosu koji je pravomoćno utvrđen kao obveza UIO-a.

Tužiteljstvo BiH nije zaprimilo prijave

Valter je o slučaju kontaktirao i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. Iz te institucije odgovorili su kako do trenutka njihova odgovora nisu imali prijava koje se odnose na navedeni slučaj.

Dodali su kako institucije i pojedinci koji utvrde postojanje elemenata kaznenih djela svoja saznanja mogu prijaviti nadležnim policijskim ili tužiteljskim agencijama.