Rat za litij: Kina drži globalno tržište ključnog minerala za električne automobile

Činjenica da se globalna proizvodnja litija učetverostručila od 2010. godine ukazuje na nagli rast potražnje za ovim elementom, što je posljedica sve veće potrebe za razvojem i proizvodnjom baterija.

Također, činjenica da 90% svjetske proizvodnje litija dolazi iz samo tri zemlje - Australije, Čilea i Kine - pokazuje koliko su ove zemlje važne za globalnu opskrbu litijem. Kina je, iako treći najveći proizvođač, vodeći u svijetu u rafiniranju litija za baterije, s 60% svjetskog kapaciteta.

Zanimljivo je i to da su kineske tvrtke stekle vrijednu imovinu u zemljama kao što su Čile, Kanada i Australija, gdje su razvile vlastite rudnike i time postale neovisne o uvozu litija. To pokazuje da Kina ima snažno uporište u opskrbnom lancu litijem i nastoji se osigurati stabilnu opskrbu ovim ključnim elementom za proizvodnju baterija.

Sve ove informacije ukazuju na to da će litij, kao ključni element u proizvodnji baterija za električna vozila i druge tehnologije, nastaviti biti važan faktor u globalnom gospodarstvu u budućnosti.

Alternativa litiju

Iako litij trenutno predstavlja glavni sastojak za većinu baterija, postoji nekoliko alternativa koje se razvijaju.

Jedna od najzanimljivijih alternativa su baterije na bazi grafena. Grafen je materijal izrađen od jednog sloja ugljika i poznat je po svojim jedinstvenim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Baterije na bazi grafena mogu imati veću gustoću energije i dulji vijek trajanja od litij-ionskih baterija. Međutim, grafen je i dalje vrlo skup za proizvodnju i treba daljnji razvoj kako bi se postigla masovna proizvodnja.

Postoje i druge alternative, poput baterija na bazi natrija, koje su jeftinije i obilnije od litija, ali trenutno imaju nižu gustoću energije i kratki vijek trajanja. Također se istražuju baterije na bazi magnezija i aluminijske baterije.

Uz to, postoji i tehnologija kao što je "flow baterija", koja koristi elektrolit u tekućem obliku i omogućuje lakše pohranjivanje i transport energije. Međutim, ova tehnologija još uvijek nije dovoljno razvijena za široku primjenu.

Ukratko, iako litij trenutno dominira u proizvodnji baterija, postoji nekoliko alternativa koje se razvijaju i koje bi mogle biti izvor budućih inovacija u ovoj industriji.

Razvoj

Postoji velik broj istraživačkih institucija, tvrtki i univerziteta koji rade na razvoju alternativnih baterija. Neke od najvećih tvrtki koje ulažu u istraživanje i razvoj su Tesla, Toyota, Samsung, LG Chem i Panasonic. Među istraživačkim institucijama, neke od najaktivnijih u ovom području su Lawrence Berkeley National Laboratory, Massachusetts Institute of Technology (MIT), i National Renewable Energy Laboratory.

Također, neke zemlje i savezi su usmjereni na razvoj i proizvodnju alternativnih baterija, uključujući Kina, Sjedinjene Američke Države, Europsku uniju i Japan. Sve ove zemlje i tvrtke ulažu velike napore u razvoj novih tehnologija baterija, kao što su baterije na temelju grafena, litij-ionske baterije sa čvrstim elektrolitom, tehnologije s metalnim zrncima, itd.

Konkurencija

Iako SAD i Kina surađuju na nekim područjima vezanim uz tehnologiju baterija, poput razvoja infrastrukture za punjenje i iskorištavanja litij-ionskih baterija, trenutno postoji zategnut odnos između dviju zemalja u vezi s tehnologijom baterija.

SAD ima ambiciozan cilj postati vodećom zemljom u proizvodnji baterija za električna vozila te je najavila ulaganje u razvoj alternativnih baterija kako bi smanjila ovisnost o uvozu rijetkih metala poput litija. S druge strane, Kina već sada kontrolira gotovo dvije trećine svjetske proizvodnje litija-ionskih baterija za električna vozila, a cilj joj je ostati vodeći svjetski proizvođač baterija.

SAD i Kina su trenutno u gospodarskom sukobu oko trgovine, tehnologije i sigurnosti, što može otežati suradnju u ovom području. Međutim, neke američke tvrtke koje se bave proizvodnjom baterija i električnih vozila, poput Tesle, već su uspostavile poslovne veze s kineskim tvrtkama u svrhu nabave i proizvodnje baterija.

Alternativne vrste motora za pogon vozila

Postoje različiti tipovi alternativnih motora za pogon vozila, a neki od njih su:

• Električni motori - koriste baterije za napajanje i ne proizvode emisije izduvnih plinova
• Vodikovi gorivni članci - koriste vodik kao gorivo i proizvode samo vodu kao nusprodukt
• Plug-in hibridni motori - kombinacija klasičnog benzinskog/dizelskog motora i električnog motora koji se može puniti na struju
• Hibridni motori koji se ne mogu puniti na struju - koriste konvencionalni motor koji radi u kombinaciji s električnim motorom i regenerativnim kočenjem za smanjenje potrošnje goriva i emisija
• Vozila na biogorivo - koriste alternativna goriva dobivena iz biljaka ili životinjskih ostataka, poput biodizela ili bioplina
• Pneumatski motori - koriste komprimirani zrak kao izvor energije
• Vozila na solarnu energiju - koriste solarnu energiju za napajanje električnog motora

Važno je napomenuti da svaki tip motora ima svoje prednosti i nedostatke te da se primjena različitih tehnologija može razlikovati ovisno o vrsti vozila i namjeni.

Budućnost

Iako postoji trend rasta popularnosti električnih vozila, motori s unutarnjim sagorijevanjem i dalje dominiraju tržištem vozila širom svijeta. Prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju, u 2020. godini električna vozila su činila samo 4,6% ukupne prodaje novih vozila u svijetu, dok je 95,4% vozila imalo motor s unutarnjim sagorijevanjem.

Ipak, u skladu s ciljevima održivog razvoja, mnoge zemlje i proizvođači postavljaju ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i postepeno ukidanje prodaje vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Na primjer, neke europske zemlje planiraju zabraniti prodaju novih vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem do 2030. godine.

Koliko će još ostati u upotrebi motori s unutarnjim sagorijevanjem teško je procijeniti, ali se očekuje da će se s vremenom njihov udio smanjivati, a zamijenit će ih vozila s alternativnim pogonom poput električnih vozila, vodikovih vozila i vozila s gorivim ćelijama.