Otkucaji srca utječu i prometne nesreće - Koja je veza?

Otkucaji srca i vozačke sposobnosti itekako su povezani, pokazuju najnovija znanstvena istraživanja. Vozači naime imaju veće šanse doživjeti prometnu nesreću ako naiđu na prepreku na cesti baš u trenutku novog otkucaja srca.

Da bi istražio utjecaj otkucaja srca na vrijeme reakcija u prometu kod vozača, tim znanstvenika s britanskog Sveučilišta u Sussexu dizajnirao je virtualni simulator vožnje.

Tijekom vožnje u tom simulatoru na cesti bi se pojavljivale prepreke ili između otkucaja srca ili točno na otkucaj srca.

Kad bi se prepreke pojavile točno na otkucaj srca, istraživanje je pokazalo da su reakcije vozača sporije te da je mogućnost nesreće povećana, javlja Zimo.

Rezultate istraživanja javnosti je predstavila šefica tima Sarah Garfinkel u Londonu proteklog tjedna na znanstvenom festivalu New Scientist Live. Garfinkel je tamo govorila o mogućim učincima sistola, stiskanja srčanih komora koje se događaju usred otkucaja srca, na sposobnost vožnje u pormetu.

Ako vozite i ako ste pod stresom i srce vam kuca brzo i snažno, imat ćete više srčanih sistola i to će vam otežati vrijeme reakcija i sposobnost izbjegavanja prepreka na cesti, naglašava Garfinkel.

Istraživanje njezina tima ide u prilog i drugim istraživanjima koja su pokazala da sistole imaju inhibitorski učinak na sposobnost mozga u obradi podražaja. Primjerice, bolne doživljaje mozak doživljava kao manje bolne ako se dogode točno na otkucaj srca.

Garfinkel je u prethodnom istraživanju otkrila i da sistole imaju učinak i na memoriju. Kad bi se sudionicima tog istraživanja pokazale riječi na otkucaj i između otkucaja srca, pokazalo se da je veća šansa da zaborave pokazane riječi ako su pokazane točno na otkucaj srca.

Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok tih učinaka u senzorima krvnog tlaka, odnosno baroreceptorima, koji su locirani u glavnim arterijama u tijelu. Svaki put kad se srce skupi tijekom otkucaja ti naši prirodni senzori šalju snopove signala u mozak, koji pak imaju inhibitorski učinak na određene kognitivne funkcije mozga.

Isto tako, otkucaji srca mogu i pojačati neke neuralne funkcije. Primjerice, Garfinkel je otkrila da se podražaji straha percipiraju još strašnijima ako se dogode točno na otkucaj srca.

Čini se da postoje dobre i loše srčane faze za obradu podražaja u mozgu. Ostaje nejasno, međutim, je li riječ o nečemu što je korisno ili štetno, smatra Michael Gaebler s Instituta Max Planck u Njemačkoj.

Gaebler kaže da šum u mozgu možda prigušuje obradu podražaja ili mozak možda koristi ritmička kolebanja u srčanoj aktivnosti kako bi optimizirao obradu podražaja.

Na kraju ističe da je obrada podražaja samo jedan korak u kompleksnom nizu događaja tijekom vožnje te da mnogo drugih stvari još mora istovremeno poći po zlu da bi to dovelo do prometne nesreće.