Aktivnosti i mjere nadležnih institucija u Republici Srpskoj (RS) u oblasti sigurnosti prometa, prvenstveno prometne policije i nadležnih za upravljanje putevima, nisu dali očekivane rezultate u pogledu smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama.
Glavni faktori nastanka teških prometnih nesreća su u stalnom porastu, dok su aktivnosti na identifikaciji, obilježavanju i otklanjanju opasnih mjesta na putevima na nivou nedovoljnom za značajnija unapređenja sigurnosti prometa na putevima u RS-u.
Ove i još neke propuste utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a tijekom revizije učinka za oblast „Sigurnost prometa na putevima u RS“.
Po istraživanjima EuroRAP-a, putevi u BiH ocijenjeni su kao najmanje sigurni u Europi, s više od polovice dionica koje su označene kao visokorizične, na kojima je mogućnost pogibije dva do tri puta veća nego na putevima u Europi.
Statistički podaci pokazuju da je u periodu 2009.-2011. godine na putevima u RS-u prosječno godišnje život gubilo oko 160 ljudi, dok je oko 3.200 lakše ili teže ozlijeđeno.
Prema službenim statistikama, stopa smrtnosti u prometu (broj poginulih na 100.000 stanovnika) iznosi više od 11, što je dva do tri puta više nego u razvijenim europskim zemljama.
Također, po posljednjim istraživanjima, ekonomija RS-a zbog prometnih nesreća izgubi više od 174 milijuna KM godišnje, od čega samo na troškove liječenja, sudskih i administrativnih procedura, koje su uglavnom na teretu institucija koje se financiraju javnim novcem, odlazi oko 25 milijuna KM godišnje.
Naime, revizori su utvrdili da kontrole prometne policije u periodu od 2009. do 2012. nisu rezultirale smanjenjem vodećih uzroka teških prometnih nesreća te da postojeći način provođenja kontrola brzine i vožnje pod utjecajem alkohola nije efikasan i ne ostvaruje očekivane efekte.
''I planiranje kontrola prometne policije se vrši bez objektivnih kriterija i cjelovitog praćenja indikatora na osnovu kojih bi se utvrdili prioriteti i očekivani rezultati kontrola'', primjedba je Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a uz opasku da prometna policija u promatranom periodu nije modernizirala kontrole, a postojeći resursi nisu bili jednako raspoređeni između stanica za sigurnost prometa.
Nije uspostavljen ni funkcionalan sistem razmjene podataka i informacija između institucija u sistemu sigurnosti prometa, niti su baze podataka o svim značajnim pokazateljima sigurnosti prometa uspostavljene u punom obimu.
Nadležni za upravljanje putevima u RS-u u posmatranom periodu nisu identificirali, obilježavali niti otklanjali opasna mjesta na dionicama, a nije uspostavljen jasno definiran način provjere, analize adekvatnosti i usklađivanja postojećih ograničenja brzine na putevima.
''Veliki broj dionica u RS-u ne posjeduje projekte prometne signalizacije niti elaborate o projektovanim brzinama, a oni koji upravljaju putevima su veoma rijetko koristili mjere za smirivanje prometa, a još rjeđe su te mjere primjenjivane na osnovu pokazatelja o prometnim nesrećama'', primjedba je revizije.
Na osnovu nalaza zaključili su da kontrole prometne policije usmjerene na brzinu i vožnju pod utjecajem alkohola i drugih opijata nisu efikasne i njihovim provođenjem se ne ostvaruju očekivani efekti.
Također, i postojeći način financiranja prometne policije ne omogućava formiranje dodatnih financijskih sredstva za opremanje i modernizaciju, a postojeće baze podataka ne predstavljaju dovoljnu i pouzdanu osnovu za analize i identifikaciju prostora za poboljšanje sigurnosti prometa na putevima.
Konstatirani nalazi revizije i definirani zaključci ukazuju na postojanje značajnog prostora za unapređenje sigurnosti prometa na putevima u RS, a samim tim i za smanjenje broja poginulih i teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama, kao i smanjenju društvenih troškova posljedica prometnih nesreća.
Stoga je revizija ponudila preporuke koje bi trebale da osiguraju efikasniji rad institucija u sistemu sigurnosti prometa, kao i efektivnije ostvarenje zadatih ciljeva.