Krebs: Gradovi će u budućnosti biti bez automobila, nedostaje prostora za šetnju...

Bečki urbanist Roland Krebs izjavio je u intervjuu za Fenu da će budućnost naših gradova biti bez automobila ili barem s manje automobila.

''Moramo shvatiti da su automobili uglavnom parkirani i ne kreću se gradom. Zapitajte se koliko puta dnevno koristite automobil? Dakle, imamo problem efikasnosti, ali i pravde - zašto bi privatni automobil mogao biti parkiran u javnom prostoru i skoro da se to uopće ne plaća, dok pješaci i biciklisti nemaju prostora za kretanje, što postaje vrlo evidentan problem u danima zdravstvene krize i policijskog sata'', naveo je Krebs.

Istaknuo je da će budućnost naših gradova biti bez automobila ili barem s manje automobila jer ne čini stvarnu razliku ako elektrificiramo svoje automobile - problem prostora će biti isti.

''Jasno je i da ljudi vole svoje automobile, to su statusni simboli pa je njihova zabrana prilično nepopularna odluka. Međutim, našim gradovima nedostaje atraktivnog prostora za šetnju, sjedenje i opuštanje - nedostaju nam ugodni prostori, posebno u starim dijelovima gradova. Mnogi gradovi poput Beograda, Beča, Londona sada zabranjuju automobile u centrima - naplaćuju ulaz u gradove (u Londonu) ili jednostavno više neće osigurati potreban parking u javnom prostoru. U Beogradu su napravili opsežne pješačke zone u starom dijelu grada'', dodao je Krebs.

Naglasio je da je možda najbolje rješenje smanjiti promet učinkovitim javnim prijevozom i/ili dobrim rješenjima za šetnju i vožnju biciklom.

''Za našu djecu i starije osobe okruženje bez automobila je atraktivno i neophodno, a i povećava ugodnost življenja u našim gradovima. Sve bi trebalo biti bliže i lakše dostupno pješice i biciklom, pa bismo se trebali usredotočiti na urbani razvoj koji je gust i kompaktan, te višenamjenski. Prije 70 godina naši su gradovi bili kompaktni i prohodni, a sada bismo u 2021. trebali preispitati ovisnost o automobilima i vratiti se kompaktnim razvojnim šemama i pružiti dovoljno zelenog prostora za ljude'', smatra Krebs.

Precizirao je da vlasništvo nad automobilima u Beču trenutno iznosi 374 na 1.000 stanovnika (2020), a 2004. bilo je skoro 500 automobila na 1.000 stanovnika.

''Beč ima strogu politiku parkiranja i nudi funkcionalan javni prijevoz. Danas je praktičnije hodati, voziti bicikl ili koristiti javni prijevoz do centralnih mjesta u Beču, a to se odnosi ne samo na srednju klasu jer čak i predsjednik republike koristi tramvaj i metro jer je to zgodnije. Ulice se opremaju drvećem i većim prostorima za pješake, a biciklističke staze se neprestano poboljšavaju'', rekao je Krebs.

Međutim, dodao je da treba dugo vremena za poduzimanje takvih mjera, posebno na periferiji i rubnim dijelovima gradova.

''Ljudi se plaše da gube pravo na parkiranje u javnom prostoru. Što je bolja ponuda javnog prijevoza, to je lakši prijelaz u područja bez automobila. A potrebno nam je mnogo bolje urbano planiranje gradova, ne samo u otmjenim područjima, već i u mono-funkcionalnom gradskom području'', pojasnio je Krebs.

Po njegovom mišljenju, većina ljudi danas bi voljela živjeti u kući s velikim vrtom oko sebe, a statistika dokazuje da cijene takvih nekretnina po gradovima rastu tijekom pandemije.

Međutim, Krebs ističe da je to daleko najneefikasniji scenarij urbanizma gradova - ekonomski zbog visokih troškova infrastrukture, ekološki zbog ovisnosti o automobilima, te socijalno zbog segregacije zajednica.

''Ono što je našim gradovima danas potrebno je kompaktan rast i raznovrsna upotrebljivost, što znači da bi na pet minuta od vašeg mjesta življenja trebali postojati sadržaji za kupovinu, uslužne djelatnosti, kulturni sadržaji itd. do kojih se može doći pješke ili biciklom. Moramo prevladati ovisnost o automobilima i graditi samo tamo gdje je dostupan javni prijevoz. To se također odnosi na industriju i proizvodnju: gdje god je to moguće zbog manjih emisija, proizvodnju treba zadržati u gradovima blizu mjesta gdje ljudi žive'' istaknuo je Krebs u razgovoru za Fenu.