Smrtnost velika - Putevi u BiH među najrizičnijima u Europi

Putevi u BiH i ostalim zemljama u regiji, izuzimajući Sloveniju, spadaju u najrizičnije u Europi, pokazuje detaljna analiza.

Statistika za prošlu godinu pokazuje da se na bh. putevima, u odnosu na milijun stanovnika, ginulo preko tri puta više nego u Švedskoj.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u BiH je lani iznosila 74 osobe na milijun stanovnika, što nas, istina, svrstava u bolje rangirane zemlje regije, ali smo i dalje daleko od europskog prosjeka (51 poginula osoba na milijun stanovnika).

Zemlje s najmanjim brojem poginulih u odnosu na milijun stanovnika bile su Švedska (22) i Irska (29), dok Rumunija (96), Bugarska (89) i Poljska (77) prikazuju najveću stopu smrtnosti u prometnim nesrećama u 2019. godini.

Kada je u pitanju našu regiju, u Sjevernoj Makedoniji poginulo je 66 osoba na milijun građana, u Hrvatskoj 73, u Crnoj Gori 76, u Srbiji 77, a u Albaniji 80 osoba.

Stručnjaci ističu da postoje brojni faktori koji utiču na smrtnost na putevima, a mogli bi se razvrstati u nekoliko grupa, gdje spadaju greške vozača, tehnička neispravnost vozila, te stanje kolovoza.

"Na prvom mjestu je ljudski faktor - brza vožnja, nepropisno preticanje, oduzimanje prvenstva, alkohol, droge... Tu spada i nedovoljna vještina vozača", kaže za "Nezavisne novine" Ševal Kovačević, inženjer prometa.

Kovačević, koji je i ovlašteni sudski vještak za promet BiH, ističe da je problem i nekvalitetna prometna infrastruktura.

"Neophodne su rekonstrukcija i modernizacija magistralne i regionalne putne mreže", ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, činjenica da na 100.000 stanovnika imamo 2,5 do tri puta više poginulih u odnosu na europski zapad govori sama za sebe.

"To je jedno katastrofalno stanje", rekao je Kovačević.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za sigurnost saobraćaja RS, kaže da europske zemlje poput, recimo, Švedske, imaju mnogo veći standard u odnosu na BiH, pa objektivno imaju i više mogućnosti za ulaganje u sigurnost prometa.

"Samim tim su u situaciji da mogu da postignu bolje rezultate. Jedan norveški stručnjak je izjavio da su preduvjeti za sigurnost prometa ekonomska sposobnost i voljnost plaćanja. U toj rečenici je sve rečeno", istakao je Radović.

Prema njegovim riječima, sve europske zemlje imaju sisteme kontrole sudionika u prometu razvijene mnogo prije nego što su kod nas razvijeni.

"Ne možete preslikati nešto što se radi u Švedskoj ili Njemačkoj na naše uvjete. Mi kasnimo 30-40 godina u svim oblastima, pa i u oblasti prometa. Svijest ljudi nije ista. Nije isti ni rad policije", kaže Radović za "Nezavisne".

BIHAMK je, inače, izračunao da se ipak i u BiH u proteklim godinama smanjivao broj poginulih na putevima.

"Kad je riječ o posljedicama saobraćajnih nezgoda u našoj zemlji, evidentno je da je tijekom protekle tri godine došlo do znatnijeg smanjenja broja smrtno stradalih u prometnim nezgodama, dok se broj teže ozlijeđenih povećao. U 2017. godini zabilježeno je 298 smrtnih slučajeva, u 2018. godini 277, dok se broj smrtnih slučajeva u 2019. godini smanjio na 261", naveli su iz BIHAMK-a.