"Židovi napuštaju Europu"

Mnogi Židovi odlaze iz Europe, zbog toga što se ne osjećaju sigurno – požalili su se u Bruxellesu predstavnici židovskih organizacija. Zahtijevaju više podrške u borbi protiv antisemitizma.

„Jednom prilikom sam došao u srednju školu u jednom mađarskom gradiću, da održim predavanje o Židovima u Mađarskoj. Direktor me je upozorio da skoro svi učenici, koji su upravo napunili 18 godina žele glasati za ‚Jobbik‘, otvoreno antisemitsku stranku. No, usprkos tome sam otišao tamo i zaključio da učenici, kada čuju riječ Židov, prvo pomisle na psovku", priča rabin Slomo Köves iz Budimpešte.

Köves u okviru projekta „Liga za akciju i zaštitu“ putuje po Mađarskoj, kako bi govorio o životu oko 100.000 Židova, koliko ih danas živi u toj zemlji, i pokušao smanjiti predrasude upravo kod mladih ljudi. Uvjeren je da svojim prezentacijama u učionicama može nešto pokrenuti u pravom smjeru. „Najveći broj učenika ima gomilu pitanja, jer još uvijek ima mnogo predrasuda." On ipak vjeruje da se antisemitsko raspoloženje u njegovoj domovini Mađarskoj s godinama polako smanjuje, prenosi DW.

No, Köves također susreće i djecu koja ga očajno pitaju moraju li oni u svakom slučaju ostati Židovi - zbog toga što su njihovi roditelji Židovi. Oni osjećaju neprijateljstvo u društvu. „Sanjam", kaže rabin Köves , „da se nijedno dijete u Europi ne mora stidjeti i strahovati zbog toga što je Židov. Svatko mora biti ponosan na svoje podrijetlo i kulturu".

Antisemitizam u Europi

Na ostvarenja tog sna će vjerojatno morati dugo čekati, s obzirom na to da studija Židovskih zajednica i organizacija pokazuje da je antisemitizam i 80 godina nakon Holokausta i dalje duboko ukorijenjen u Europskoj uniji – i da se čak povećava. Rabin Slomo Köves predstavio je tu studiju na godišnjem sastanku Europskih židovskih udruženja u Bruxellesu (naslovna fotografija).

Usprkos negativnim tendencijama, koje proizilaze iz ankete u okviru koje je Institut za istraživanje javnog mnijenja IPSOS ispitao 16.000 ljudi u 16 zemalja EU-a, tu je prisutan također i tračak nade. Jer, angažman Lige za akciju i zaštitu pokazuje da bi u Mađarskoj moglo dođe do preokreta tog trenda.

S jačanjem desno-radikalnih i populističkih stranaka u Mađarskoj se od 2006. do 2013. pogoršala i klima za Židove u toj zemlji. Od 2012. se počelo bolje raditi na prosvjećivanju i predrasude su se počele smanjivati. Nova studija pokazuje da se Židovi u Mađarskoj danas osjećaju manje ugroženima nego prije sedam godina. U Mađarskoj je problem vrlo dosljedno objavljen u javnosti, razvijali su se obrazovni programi koji su onda, zajedno s državnim institucijama, i provedeni u djelo. „Ovaj dobar primjer bi se trebao primijeniti i u drugim zemljama EU", smatra mađarski rabin.

Regionalne razlike

„Antisemitske predrasude u Europi", to je naziv aktualne studije, a tih predrasuda itekako još uvijek ima po Europi. Kreću se od „svjetske zavjere“ preko navodne krivnje Židova za razapinjanje Isusa Krista pa sve do „sumnjivog načina poslovanja“ Židova. Znanstvenici sa Sveučilišta u Budimpešti su na temelju odgovora na 70 pitanja istraživali stavove ljudi u europskim zemljama prema židovskim sunarodnjacima.

Najveća suzdržanost prema Židovima vlada u Grčkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Najmanje predrasuda zabilježeno je u Švedskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Njemačka je u većini pitanja u sredini. Međutim, 2020. je Njemačka s 59 nasilnih antisemitski motiviranih napada bila prva u Europi po toj statistici. Autori studije su najviše jakog i latentnog antisemitizma zabilježili kod stanovništva u Grčkoj, Poljskoj i Austriji – kod njih oko 28 posto. Nasuprot tome, u Švedskoj i Nizozemskoj se radi o deset, odnosno osam posto stanovnika.

EU na potezu

Europska komisija je tek protekli tjedan u Bruxellesu predstavila prvu političku strategiju za suzbijanje antisemitizma, koja uključuje i zabranu trgovine nacističkim suvenirima. Osim toga trebalo bi se ojačati i borbu protiv huškanja protiv Židova na internetu. Prema podacima Europske komisije, devet do deset Židova u Europi na antisemitizam gleda kao na ozbiljan problem. Strategija Europske komisije bi mogla biti prvi korak, čulo se na godišnjem sastanku Židovskih udruženja u Bruxellesu. Jer, kako se tvrdi, ne vode sve zemlje Europske unije ni evidenciju antisemitski motiviranih napada, tako da se u tim slučajevima ne može ni govoriti o konkretnim protumjerama.

Strah od egzodusa

Joel Mergui je na čelu „Izraelskog konzistorijuma“ u Francuskoj i predstavlja sve židovske zajednice u toj zemlji - koja nakon Izraela i Sjedinjenih Država ima najviše židovskih stanovnika. On je sa žaljenjem u Bruxellesu za medije izjavio: „Židovi napuštaju Europu".

Upravo se mladi ljudi, zbog toga što se više ne osjećaju sigurno, iseljavaju u Izrael ili SAD. U većim gradovima u Francuskoj ima zona u kojima se Židovi iz sigurnosnih razloga više ne bi trebali kretati. „U ove izgubljene zone i policija jedva da ulazi", kaže Joel Mergui. On zbog toga poziva vlasti da se ne dozvoli povećanje stope antisemitizma u Europskoj uniji, već da se protiv njega bori - i to ne samo rezolucijama, već djelima. Židovima bi se morao omogućiti život u kojem sinagoge, škole i vrtići neće biti pod stalnim nadzorom policije, kaže on: „Na to smo se nažalost već navikli, ali to nije normalno“, prenosi DW.