Završena mirovna konferencija o Libiji, neće biti vojnog rješavanja konflikta

U Berlinu je završena mirovna konferencija za Libiju, objavila je novinska agencija Anadolija. Za stolom su sjedili predstavnici Vlade sa sjedištem u Tripoliju i ratni vođa Halifa Haftar koji ima uporište na istoku zemlje.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je novinarima kako su sudionici konferencije složni da ne može biti vojnog rješenja za konflikt u Libiji.

Predsjednici Turske i Rusije Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin uoči summita također su razgovarali o stanju u Libiji. Oni podržavaju različite strane libijskog sukoba, te se smatraju ključnim osobama u pregovorima za mir u ovoj zemlji.

Rusija podržava ratnog vođu Halifu Haftara, čije snage kontroliraju veći dio istoka Libije i koji je u travnju pokrenuo ofenzivu s ciljem osvajanja glavnoga grada Tripolija i rušenja međunarodno priznate vlade. Turska, pak, podržava međunarodno priznatu vladu sa sjedištem u Tripoliju.

Ruski predsjednik je uoči berlinske konferencije o Libiji rekao kako se nada da će ona donijeti napredak.

"Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen", rekao je Putin prije nego se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Erdogan je pak naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od travnja 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom procesu.

"Kako bi se provele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati", rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.

Dok su trajali pregovori u Berlinu, agencija Andolija je javila kako su snažne eksplozije odjeknule u glavnom gradu Libije Tripoliju, dok se i iznad južnih kvartova grada izdizao gusti oblak dima.

Glasnogovornik snaga lojalnih međunarodno priznatoj Vladi nacionalnog jedinstva Libije Abdul Malik al-Medeni za tursku agenciju je kazao da su snage odane Khalifi Haftaru prekršile primirje i granatirale južne kvartove Tripolija.

On je kazao da su vladine snage odgovorile na napade i stavile situaciju pod kontrolu.

U Libiji je u međuvremenu zatvoreno pet naftnih terminala na istoku zemlje, nakon prosvjeda snaga odanih Halifi Haftaru. Procjenjuje se da će to prouzročiti gubitak od gotovo 800 tisuća barela nafte dnevno.

Al Jazeerin reporter iz Tripolija Mahmud Abdelwahed izvještava da će blokada luka imati ozbiljne posljedice na ekonomiju Libije.

“Prihodi od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Čak 96 posto nacionalnog dohotka Libije. Ovih pet glavnih naftnih terminala na istoku zemlje, koji su pod kontrolom snaga lojalnih generalu Halifi Haftaru, praktično su cjelokupna naftna infrastruktura zemlje. U priopćenju Državne naftne kompanije navodi se da će zbog blokade dnevni gubici biti gotovo 800 tisuća barela sirove nafte, a to je gotovo 55 milijuna dolara”, kaže Abdelwahed.

“Vrijednost libijskog dinara u odnosu na konvertibilne valute već je opala. Građani su vrlo zabrinuti, jer znaju kakve je teške posljedice na financijski sektor ostavila identična situacija 2013. kada je jedna oružana grupa blokirala ovih pet terminal”.

Abdelwahed navodi da se čini kako blokadom naftnih terminala general Haftar pokušava poboljšati pregovaračku poziciju tijekom današnjih pregovora u Berlinu.

“Ipak, ovaj incident mogao bi se negativno odraziti na mirovni proces”, rekao je Abdelwahed, dodajući da je potez, očekivano, osudila vlada u Tripoliju.

Pročitajte još

Blokirali izvoz nafte zbog održavanja summita

Premijer Fajez al-Sarraj je u obraćanju zapadnim medijima naveo da je razočaran jer zapadne zemlje nisu osudile Haftarov potez i da to znači da on ne želi mir. Al-Sarraj je također izrazio nezadovoljstvo jer Katar i Tunis nisu pozvani na pregovore u Berlin. Na konferenciji su predstavnici U.A. Emirata, Francuske, Egipta i Rusije, država koje podržavaju Haftara, a od saveznika vlade u Tripoliju samo je pozvana Turska.

“Imajući sve to u vidu, mnogi ovdje ne očekuju napredak u mirovnim pregovorima”, rekao je Abdelwahed.

Libija je opterećena previranjima i građanskim ratom još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen višedesetljetni vođa Muammar Gaddafi, prenosi Al Jazeera.