Zašto Trump opet dozvoljava upotrebu mina?

Odluka Washingtona da ponovo dozvoli upotrebu mina sve je iznenadila. Što se krije iza toga? I da jesu li nove mine manje opasne za civile, kako tvrdi Pentagon? 

Bijela kuća je dopuštenje korištenja nagaznih mina u vojne svrhe službeno opravdala "fleksibilnošću i sposobnošću potrebnoj za pobjedu". Ali tko bi zapravo trebao biti poražen? Trumpova administracija ovim prilagođava opću strategiju obrane, rekla je za DW Rebecca Heinrichs iz konzervativnog Hudson instituta u Washingtonu. Riječ je o politici zastrašivanja prema Kini i Rusiji i sposobnosti da se u slučaju sukoba s jednom od ove dvije zemlje, ostvari pobjeda. "Nagazne mine bi u slučaju rata bile od velike koristi", rekla je Heinrichs. Posjedovanje tog oružja, kakvom uostalom raspolažu i Kina i Rusija, povećalo bi vojnu fleksibilnost, prenosi DW.

Tisuće civilnih žrtava svake godine

Ali, korištenje nagaznih mina nailazi na velike međunarodne kritike. Otavska konvencija, kojom se zabranjuje upotreba mina koje su usmjerene protiv ljudi, stupila je na snagu 1999. godine i do danas ju je potpisalo 164 država.Prema podacima međunarodne organizacije za pomoć "Handicap International", 50 milijuna ovih protupješadijskih mina još uvijek se nalazi pod zemljom.

U godišnjoj publikaciji ove humanitarne organizacije pod nazivom „Landmine Monitor", zabilježeno je ukupno 6.897 smrtnih slučajeva i ozljeda od mina tijekom 2018. godine. I proteklih godina je ta brojka bila na istoj visokoj razini. Većina žrtava su nevini civili – koji često stradaju dugo nakon okončanja sukoba. Eksplozije mina često zadese školarce na putu do škole ili poljoprivrednike koji obrađuju polja.

Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu se pridružile Otavskom ugovoru s obrazloženjem da se unutarnja korejska granica može osigurati samo nagaznim minama. Bivši predsjednik Barack Obama zabranio je korištenje nagaznih mina 2014. godine, a da se nije pridružio sporazumu iz Otave. Njegov nasljednik Trump sada je povukao ovu Obaminu odluku.

Pametne mine manje opasne za civile?

U Njemačkoj, koja je potpisala Otavsku konvenciju, odluka Washingtona je kritizirana i primljena sa "žaljenjem". Ovo je korak unatrag u globalnoj borbi protiv upotrebe mina, rekao je glasnogovornik njemačke vlade. „Upotreba, proizvodnja, skladištenje i širenje protupješadijskih mina ostaju tabu i u njemačkom stavu se ništa neće promijeniti", rečeno je u Berlinu.

Novi život za žrtve mina u BiH

Rebecca Heinrichs s Hudsonovog instituta objasnila je da će se pridružiti "zboru kritičara", mada smatra da "nagazne mine SAD-a više neće biti realna prijetnja civilima." Jer, u budućnosti bi se koristile samo modernizirane mine s ugrađenim mehanizmima za samouništenje. Jednom aktivirane, nagazne mine bi se same deaktivirale ili učinile neškodljivim iz daljine najkasnije nakon 30 dana, navodi Pentagon. Stopa pogreške bila bi šest od milijun slučajeva, tj. 0,0006 posto.

Stručnjaci međutim ne vjeruju u to, s obzirom na prethodna iskustva s mehanizmima samouništenja. Stope grešaka su veće nego što proizvođači navode, rekla je Eva-Maria Fischer iz njemačkog ogranka organizacije Handicap International. Na terenu su uvjeti, na primjer klimatski, često različiti od onih pod kojim su testirane ove mine.

Mine na granici s Meksikom?

Thomas Gebauer iz zaklade "Medico International", koja je bila suinicijator Otavske konvencije, također sumnja u izjave Pentagona. On kaže da je do sada stopa pogreške uvijek postojala i bila izražavana postocima ali da su unatoč tomu nagazne mine korisno vojno sredstvo. "Za vojne snage možda nije važno hoće li se od 100 vojnika probiti samo 90", primjećuje Gebauer.

Minama protiv useljenika?

Mine imaju tri funkcije, objasnio je Gebauer: kontrolu, nadgledanje terena i ograničavanje slobode kretanja. One donose konkretnu korist političarima koji se fokusiraju na razgraničenje i sigurnost granica. "Strahujemo da bi SAD mogle upotrijebiti mine na granici s Meksikom, kako bi imale kontrolu kretanja na granici." Drugo područje primjene mina mogle bi biti američke baze širom svijeta. Uvijek iznova dolazi do napada na ove baze. Naravno da postoje i privredni faktori, smatra Gebauer. Mnogo novca je otišlo u razvoj takvog oružja. Osim toga, vojska bi sada mogla ponovo posegnuti za minama jer alternativni oružani sustavi poput akustičnog, laserskog ili električnog oružja još nisu spremni za serijsku proizvodnju.

I drugi bi mogli slijediti primjer SAD-a

Gebauer se ne plaši domino efekta i ukazuje na to da Sjedinjene Države nikada nisu bile službeni partner u Otavskom procesu. Istodobno ne vidi znakove da bi se politika u pogledu mina u Europi mogla promijeniti.

Handicap International dijeli ovo mišljenje. Međutim, stručnjaci ove organizacije smatraju da bi države, koje nisu ratificirale Otavski sporazum, mogle postupiti na isti način kao i SAD, pri čemu bi im potez Amerikanaca mogao poslužiti kao opravdanje, upozorava Eva Maria Fischer. Po logici: zašto i mi ne bismo koristili nagazne mine kada i super sila SAD to radi?