Zaposlena većina izbjeglica koje su 2015. stigle u Njemačku
Desne snage u Njemačkoj, posebno stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja trenutno uživa veliku popularnost, svoje opiranje useljavanju, osobito izbjeglica, opravdava navodno slabom integracijom u njemačko tržište rada i socijalnim povlasticama kao najvažnijom motivacijom dolaska u Njemačku.
No, demantiraju ih podaci instituta za 2021. po kojima radi 54 posto izbjeglica koje su stigle 2015., što je u usporedbi s pandemijskom 2020. rast od deset posto.
Usporedno s brojem zaposlenih raste i razina obrazovanja izbjeglica, pa je tako 33 posto odraslih od dolaska u Njemačku pohađalo škole ili visokoškolske ustanove s ciljem stručnog usavršavanja ili obrazovanja.
Prema podacima IAB-a, 70 posto zaposlenih izbjeglica rade na poslovima na kojima je potrebna stručna ili visokoškolska kvalifikacija. No, 41 posto zaposlenih radi na poslovima za koje su prekvalificirani tj. koji su ispod razine posljednjeg zaposlenja u domovini. Samo dvanaest posto radi na boljim radnim mjestima.
Od ukupnog broja zaposlenih izbjeglica, njih 65 posto radi puno radno vrijeme. Prosječna bruto zarada zaposlenih izbjeglica je u međuvremenu porasla s 1660 eura bruto mjesečno na 2.037 eura.
I dalje je međutim značajan nesrazmjer između zaposlenih muškaraca i žena. Dok radi 67 posto muškaraca, žena je svega 23 posto. Autori studije IAB-a pod nazivom "Migracije, integracije i tržište rada" to objašnjavaju nižom kvalifikacijom žena koje su stigle u Njemačku i fokusiranjem na odgoj djece.
"Šest godina nakon dolaska u Njemačku su u svim segmentima vidljivi napreci kada je u pitanju integracija u tržište rada. No postoji i velika potreba za daljnjim pomacima, posebno kada je u pitanju integracija žena u tržište rada", zaključila je voditeljica studije Julija Kosjakova.
