Dok Donald Trump prijeti da bi mogao upotrijebiti američku vojsku kako bi zauzeo Grenland, europski dužnosnici i diplomati počeli su tiho izgovarati ranije nezamislivu misao: kako bi izgledao otpor?, piše Politico.
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile vjerojatno rezultirao jednim od najkraćih ratova u povijesti, postoje i drugi načini na koje saveznici Grenlanda mogu pružiti otpor američkom predsjedniku ako on odbije kompromis, navodi se u tekstu.
Među najvažnijim mogućim polugama pritiska nalazi se opsežna mreža vojnih sredstava u regiji, koju SAD — žargonom geopolitike — koristi za projiciranje američke moći daleko od vlastitih granica, u Africi i posebno na Bliskom istoku.
Zašto bi SAD i dalje trebao imati pristup tim bazama, ili primati potporu savezničkih mornaričkih snaga, zračnih snaga ili čak obavještajnih službi, ako pokuša zauzeti suvereni teritorij članice NATO-a poput Danske?
Pitanje je toliko osjetljivo da diplomati paze da se ne pojavi u glavnim raspravama među vladama u dvoranama za sastanke EU-a ili NATO-a. No pet dužnosnika i diplomata potvrdilo je za POLITICO da se iznimno osjetljiva tema kako uzvratiti Trumpu privatno raspravlja diljem kontinenta.
Osim europskih vojnih kapaciteta, SAD se oslanja i na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupnju američkog oružja. Sve to predstavlja potencijalni pritisak ako europski kupci odluče prestati kupovati u SAD-u.
Velik je rizik, upozoravaju neki dužnosnici, da bi takav izravan izazov brzo eskalirao u potpuni raskid transatlantskih odnosa. Drugi tvrde da savez pod Trumpom postaje sve toksičniji i da se Europa mora okrenuti dalje.
Najbliže otvorenom upozorenju na odmazdu došao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, u zagonetnim izjavama.
''Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu'', rekao je Macron ovoga tjedna svojim ministrima. ''Ako bi bio pogođen suverenitet europske i savezničke države, posljedice bi bile bez presedana. Francuska pomno prati situaciju i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom''.
Francuski vladin dužnosnik nije mogao potvrditi je li Macron bio ili planira biti u kontaktu s Trumpom oko Grenlanda, ali je naglasio da je riječ o ''iznimno osjetljivoj temi'' te da predsjednik ''pažljivo važe svaku riječ''.
Macronovo prikriveno upozorenje stiglo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trumpovom administracijom u Washingtonu u potrazi za kompromisom o sudbini otoka s 57.000 stanovnika.
Nakon razgovora u srijedu s potpredsjednikom JD-om Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku. ''Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland'', rekao je Rasmussen novinarima. ''I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje'', dodao je.
Diplomati iz europskih zemalja, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme, rekli su da se u prijestolnicama vode rasprave o tome kako se suprotstaviti Trumpu. Lakše opcije uključuju taktike odugovlačenja, lobiranje među republikancima u Washingtonu, slanje savezničkih vojnika u posjet Grenlandu, pa čak i medijsku kampanju u SAD-u.
No spominje se i mogućnost uskraćivanja potpore američkim vojnim rasporedima, uključujući radikalne prijedloge o vraćanju kontrole nad američkim bazama, rekao je jedan diplomat.
''Raspravlja se o tome kako izvršiti pritisak i reći: ‘Hej, trebate nas, i ako to učinite, mi ćemo na neki način uzvratiti’'', rekao je diplomat. ''Ali istodobno, nitko ne želi o tome govoriti javno'', naveo je.
Glavni razlog zbog kojeg Europljani nerado javno zaoštravaju retoriku jest to što Trumpovu potporu smatraju ključnom za pružanje održivih sigurnosnih jamstava Ukrajini u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma s Rusijom. Istodobno, mnogi saveznici jednostavno ne mogu zamisliti svijet u kojem SAD silom zauzima Grenland. ''Možda je to puko samoumirivanje'', rekao je diplomat, ali dodao: ''Moramo biti spremni''.
Drugi europski dužnosnik potvrdio je da vlade raspravljaju o načinima učinkovitog uzvraćanja američkim teritorijalnim zahtjevima.
''Europa ima poluge moći, ali ih ne koristi u punoj mjeri'', rekao je.
Trenutačno Europljani mentalno nisu spremni za eskalaciju kakvu bi takva odmazda izazvala. ''Moramo se pripremiti'', dodao je dužnosnik.
Unutar NATO-a — gdje je svaka rasprava o kažnjavanju Amerikanaca uglavnom tabu — neki upozoravaju da bi to bio dvosjekli mač. ''Korištenje baza kao pregovaračkog aduta — a to se može učiniti — rezultiralo bi obostranom štetom'', rekao je jedan NATO-ov diplomat. ''Europa bi dodatno izgubila sigurnosna jamstva… a SAD bi izgubio svoju najvredniju prednju operativnu platformu''.
Prema podacima iz 2024., SAD je imao 31 stalnu bazu i još 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe u sklopu Zapovjedništva američkih snaga u Europi. To je uključivalo najmanje 67.500 aktivnih vojnika, s najvećim brojem u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Među njima su najveća NATO-ova baza u Europi u Ramsteinu u Njemačkoj te zračne baze u Ujedinjenom Kraljevstvu, Lakenheath i Mildenhall, koje zajedno ugošćuju oko 3.000 vojnika. Zračna baza Aviano u Italiji podržava jedino američko borbeno krilo južno od Alpa i, prema Centru za europsku političku analizu, predstavlja ''ključni NATO-ov zračni centar moći''.
Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je da su te baze ''ključne za spremnost i omogućavanje globalnog strateškog dosega SAD-a''.
Prisila kojom bi se Amerikance natjeralo da napuste te lokacije imala bi ''katastrofalan'' učinak na američke operacije, rekao je Hodges, pri čemu Ramstein djeluje kao ključno polazište za američka raspoređivanja na Bliskom istoku i u Africi.
To nije jedina europska poluga. Washington bi u slučaju raskida izgubio i oko ''polovice' svojih sposobnosti dijeljenja obavještajnih podataka, tvrdi Hodges, dok bi Europa mogla zaprijetiti i prestankom kupnje američkog oružja. U 2024. Europa je odobrila moguće međuvladine ugovore u vrijednosti od 76 milijardi dolara — više od polovice ukupnog američkog izvoza naoružanja.
''Europa može pomoći u spašavanju NATO-a i transatlantskog odnosa sa SAD-om tako da se suprotstavi Americi, a ne da bude pasivni promatrač koji se povlači'', rekao je Hodges.
Kada je Trump prošlog lipnja bombardirao Iran, američki vojni planeri očekivali su znatno veći otpor iranskih snaga te su zatražili zračnu potporu Europljana, uključujući korištenje NATO-ove zračne baze blizu rumunjske obale Crnog mora. Još prošloga tjedna američke snage koristile su britanske baze u operaciji zapljene tankera ''sjenovite flote'' pod ruskom zastavom u sjevernom Atlantiku.
Europski dužnosnici navode te primjere kao dokaz da Trump i dalje treba vojne objekte u Europi.
Logistički gledano, zatvaranje američkih baza uključivalo bi ''duboke izazove'', rekao je Geoffrey Corn, direktor Centra za vojno pravo i politiku na Sveučilištu Texas Tech, poput upravljanja povlačenjem vojnika i pravnih zahtjeva vezanih uz vrijednost vojne imovine. No pravno gledano, ''to je uistinu stvar domaćeg prava'' za europske zemlje koje žele okončati američku prisutnost, rekao je. ''To je njihovo pravo''.
Unatoč uzbuni oko Trumpovih planova za Grenland, to nije najveći sigurnosni prioritet za EU ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako su zemlje poput Njemačke, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske obećale poslati vojno osoblje na otok kao znak potpore, druge strahuju da je spor opasna distrakcija od njihove ključne zadaće — obrane Ukrajine od Rusije.
Bez američkih sigurnosnih jamstava, diplomati priznaju da će biti nemoguće odvratiti Vladimira Putina od novog napada na Ukrajinu, pa umirivanje Trumpa zasad mora imati prednost, čak i ako savez neće trajati zauvijek. ''Transatlantski odnos se mijenja'', rekao je jedan dužnosnik iz zemlje članice EU-a. ''Neće se vratiti na staro''.
