Visoki sud odbio zahtjev: Suđenje Mamiću nastavlja se u Osijeku

Novoustrojeni Visoki kazneni sud odbio je zahtjev trojice optuženika u drugom predmetu protiv Zdravka Mamića i ostalih da se taj predmet delegira na neki drugi sud zbog navodne kompromitacije osječkih sudaca zbog njihovih odnosa s Mamićem.

"Javno iznesene optužbe jednog optuženika na račun četvorice sudaca Županijskog suda u Osijeku nisu razlog koji bio upućivao na subjektivnu pristranost svih ostalih sudaca tog suda samo zato jer obnašaju sudačku dužnost na istom sudu. Osobna nepristranost suca mora se pretpostaviti dok se ne dokaže suprotno", stoji u odluci Visokog kaznenog suda.

Predsjednik Županijskog suda u Osijeku ranije je više puta izjavio kako smatra da nema nikakvih zakonskih razloga za izmještanje tog predmeta iz Osijeka. Pritom je naglašavao da su upravo suci koje je Mamić prozvao donijeli za njega nepovoljne sudske odluke, od kojih je jednu, prvostupanjsku osuđujuću presudu, većim dijelom potvrdio i Vrhovni sud.

Istaknuo je i da su sve odluke donosila sudska vijeća, a ne suci pojedinci te da se zbog moguće kompromitacije dvojice sudaca ne smije dovoditi u pitanje nepristranost i profesionalnost ostalih 30 sudaca osječkoga Županijskog suda.

Podjetimo, USKOK tereti Zdravka Mamića, Damira Vrbanovića, Marija Mamića, Sandra Stipančića, Igora Krote i Zorana Mamića da su od prosinca 2004. do prosinca 2015. iz GNK Dinamo nezakonito izvukli 144 milijuna kuna, a klub oštetili za 200 milijuna kuna. USKOK ih smatra zločinačkim udruženjem koje je organizirao i vodio Zdravko Mamić, kojemu se sudi u odsutnosti, piše Jutarnji list.

Priopćenje Viskokog kaznenog suda niže prenosimo u cijelosti:

"Visoki kazneni sud Republike Hrvatske donio je rješenje kojim je odbio prijedlog trojice optuženika za prenošenje mjesne nadležnosti u kaznenom postupku koji se vodi protiv njih pred Županijskim sudom u Osijeku.

Riječ je o kaznenom postupku protiv sedam optuženika zbog niza kaznenih djela zločinačkog udruženja, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja te pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja.

Visoki kazneni sud smatra da je za provjeru sudačke nepristranosti odlučno može li se bojazan stranke ili javnosti smatrati objektivno opravdanom. Javno iznesene optužbe jednog optuženika na račun četvorice sudaca Županijskog suda u Osijeku nisu razlog koji bio upućivao na subjektivnu pristranost svih ostalih sudaca tog suda samo zato jer obnašaju sudačku dužnost na istom sudu. Osobna nepristranost suca mora se pretpostaviti dok se ne dokaže suprotno. Predlagatelji nisu naveli niti jedan ni objektivni razlog sumnje u nepristranost svih ostalih sudaca.

To što je jedan optuženik iznio takve optužbe, a što je rezultiralo pokretanjem stegovnog postupka protiv dvojice od tih sudaca, ne predstavlja prihvatljiv argument za sumnju u nepristranost ostalih sudaca tog suda. Zaključak o takvoj sumnji ne može se automatizmom protegnuti na ostale suce. Naime, sudačka dužnost je osobno povjerena određenom sucu. S obzirom na to da nije dovedena u pitanje nepristranost preostalih sudaca ne može se upirati ni u općenitu pristranost tog suda. Visoki kazneni sud smatra da ni predsjednik suda nema ovlasti iskoristiti svoj hijerarhijski položaj da bi sucu koji odlučuje u predmetu dao upute o tome kako odlučiti jer suci sude na temelju Ustava, zakona te pravilno i potpuno utvrđenih činjenica u provedenom postupku.

Nisu ostvareni ni razlozi za prenošenje mjesne nadležnosti zbog ekonomičnijeg postupanju pred drugim stvarno nadležnim sudom Takvi navodi jednog predlagatelja ne dovode u pitanje postojeću odluku predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom je prvotno i određena nadležnost Županijskog suda u Osijeku u ovom predmetu.

Ujedno su odbačeni prijedlozi jednog optuženika za izdvajanje iz spisa predmeta svih odluka optužnog vijeća kao nezakonitih dokaza. O tom prijedlogu u ovom postupku Visoki kazneni sud ne može odlučivati. Zakonitost pojedinog dokaza ili pojedine sudske odluke nije predmet preispitivanja u okviru instituta prenošenja nadležnosti."