VIDEO| Svjetska super-država: Da li je moguće da se SAD-u pridruže Kanada i Grenland?

Posljednjih nekoliko tjedana jako je interesantno pratiti situaciju oko novoizabranog predsjednika Amerike Donalda Trumpa, njegove vanjske politike i priče o pridruživanju Kanade SAD-u, ili, recimo, kupovine Grenlanda. Donosimo nekoliko interesantnih podataka i pogleda šta bi bilo kad bi se to desilo, može li se desiti i zašto ne može, ili, opet, možda i može.

Grenland

Prvo, Grenland bi morao biti oslobođen od danske vlasti. Parlament u Kopenhagenu mogao bi odlučiti prodati Grenland Sjedinjenim Državama za apsurdno veliku svotu, možda oko stotinu milijardi dolara. Potom bi Kongres SAD-a morao odobriti tu kupovinu.

Nakon odobrenja i prijenosa sredstava, američka vojska bi uspostavila prisutnost na otoku, postavljanjem garnizona koji bi svijetu dokazao vlasništvo SAD-a te pružao obranu i druge potrebne usluge novim američkim građanima. Svaki danski državljanin koji živi na Grenlandu morao bi položiti vjernost Sjedinjenim Državama ili se vratiti u Dansku.

Nakon što bi vlasništvo i obrana bili uspostavljeni, Kongres bi imenovao teritorijalnu vladu, uz pretpostavku da bi predsjednik SAD-a odigrao važnu ulogu u tom procesu.
U naredne dvije godine održali bi se lokalni izbori na kojima bi bili izabrani guverner i teritorijalna zakonodavna tijela.

Nakon što bi zakonodavno tijelo počelo raditi, teritorij bi trebao postati značajno mjesto s većom populacijom kako bi mogao podnijeti zahtjev za status savezne države. Međutim, nema garancije da bi Kongres odobrio takav zahtjev – Utah je podnosio zahtjev čak sedam puta.

Pročitajte još

Premijer Grenlanda najavio glasanje o neovisnosti od Danske

Ako bi savezna država Grenland bila primljena u Uniju, morali bi Kongresu osigurati dva senatora i proporcionalan broj zastupnika, vjerojatno samo jednog ili dva, zbog male populacije Grenlanda.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo bi nadzor nad ledenim pokrovom Grenlanda. Možda bi čak bio osnovan novi odjel, "Ured za upravljanje ledom", koji bi bio zadužen za ledenjake i proces kalvacije (odlamanje ledenjaka). Do danas, nitko zapravo ne zna koje se sve resurse kriju ispod površine tog otoka.

Kanada

Ako bi Kanada, SAD i Grenland formirali jednu državu, bilo bi zanimljivo promatrati izazove i promjene koje bi takvo ujedinjenje donijelo. Međutim, mnogi Kanađani ne bi podržali ideju da Kanada postane dio Sjedinjenih Američkih Država. Evo nekoliko razloga, formuliranih kroz humorističan, ali ozbiljan pristup, od strane mnogih koji su odgovarali na postavljano pitanje na quora.com: zašto Kanada ne bi postala dio SAD-a?

Pročitajte još

Trump predložio Trudeau da Kanada postane 51. američka država

Prvo, popravite vlastitu kuću: SAD bi trebale napraviti značajne promjene prije nego što pokušaju privući Kanadu: Smanjiti stopu kriminala na kanadski nivo. Urediti zdravstveni sustav tako da životni vijek Amerikanaca bude jednak kanadskom. Trenutno Kanađani u prosjeku žive šest godina duže. Ograničite dostupnost oružja i uklonite ga iz ruku kriminalaca, ekstremista i terorista. Smanjiti ogromnu razliku između ultra bogatih i osiromašene srednje klase.

Poboljšanja u vladi i zakonima: Promijeniti Ustav SAD-a tako da bolje definira odnose između saveznih vlasti i država. Usvojiti kanadski Ustav, koji prepoznaje ravnopravnost žena, jamči osobne slobode i zahtijeva demokraciju. Ograničiti korupciju u vladi smanjenjem financiranja političkih kampanja i utjecaja korporacija. Uvesti jedinstveni kazneni zakon na razini cijele zemlje.

Kulturne i društvene prilagodbe: Službeni jezici trebali bi biti engleski i francuski, uz sve federalne usluge dostupne na oba jezika. Sve proizvode označiti na oba službena jezika. Usvojiti kanadsku tradiciju i kulturu, uključujući multikulturalnost i zakone protiv govora mržnje. Redefinirati povijest SAD-a kako bi priznavali Kanađane kao zaseban narod, a ne kao produžetak američkog identiteta.

Međunarodni odnosi i odgovornost: Pridružiti se Međunarodnom sudu pravde i potpisati ugovor o zabrani protupješačkih mina. Ograničiti korištenje vojne sile u inozemstvu i prestati podržavati diktature. Platiti za štetu nanesenu srednjoameričkim državama tijekom godina intervencija.

Zašto bi Kanada trebala odbiti pristup Uniji: Kanada već ima veću razinu slobode, demokracije i životne kvalitete. Manju stopu kriminala i korupcije. Stabilniji sustav zdravstvene zaštite i obrazovanja. Gradove s boljim rangiranjem za život i sreću od američkih. Kanada također uživa svjetski ugled, masivne prirodne resurse i potencijal za suočavanje s klimatskim promjenama na način koji bi mogao donijeti koristi. Usporedbom, pridruživanje SAD-u ne nudi ništa značajno osim vojne moći i veličine.

Većina ljudi zaključuje: SAD je sjajna zemlja, ali nije zemlja kakvu bi većina Kanađana željela. Kanada ima svijetlu budućnost i jednostavno ne treba, niti želi, postati dio SAD-a. Čak bi, zbog učestalosti ovakvih prijedloga, Kanada možda trebala razmisliti o izgradnji nuklearnog odvraćanja za vlastitu obranu.