VIDEO | Strašan udar na Kijev, ima mrtvih i ozlijeđenih

Rusija je u ponedjeljak navečer izvela ogroman zračni napad na Ukrajinu. Projektilima i dronovima napadnuti su mnogi gradovi, prvenstveno Kijev. Prema informacijama dužnosnika, diljem zemlje poginulo je najmanje devet osoba, a 89 ih je ozlijeđeno. Glavni grad Ukrajine bio je pod najvećim udarom ruskih snaga, piše Kyiv Independent.

Niz požara 

Prva eksplozija u glavnom gradu Ukrajine čula se oko 1:30 po lokalnom vremenu, neposredno prije oglašavanja zračne uzbune, izvijestio je novinar s terena. Novi valovi eksplozija uslijedili su u 2:15 i 4:00, praćeni kratkotrajnim prekidima u opskrbi električnom energijom.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ubrzo je potvrdio da je u nekoliko gradskih četvrti došlo do nestanka struje. Prijavljena je velika materijalna šteta diljem grada.

U četvrti Podilski zbog napada gore automobili, a na drugoj lokaciji ostaci projektila pali su na krov zgrade, izazvavši požar i razbivši prozore. Kličko je kasnije izvijestio da se tzv. zbog dvostrukog udara u istoj četvrti urušila konstrukcija deveterokatnice te da je moguće da su ljudi zarobljeni pod ruševinama, prenosi Index.hr. 

U četvrti Solomjanski oštećene su stambene zgrade od 15 i 24 kata. U četvrti Obolonski ostaci drona pali su u blizini dječjeg vrtića, a na jednom gradilištu izbio je požar.

Požari su zbog pada krhotina izbili i na benzinskim postajama u četvrtima Darnicki i Ševčenkovski, kao i na poslovnoj zgradi u četvrti Svjatošinski. Kličko je dodao da požar bukti na drugom i trećem katu poslovne zgrade u četvrti Ševčenkovski.

U četvrti Holosijevski prijavljeni su zapaljeni automobili i vanjska oštećenja na medicinskoj klinici, a dužnosnici su potvrdili da se djelomično urušila zgrada poslovnog centra. Prema posljednjim informacijama, samo u Kijevu poginule su najmanje četiri osobe, a ozlijeđena je 51, uključujući dvoje djece.

I Poljska na nogama 

Tijekom noći napadnuta su i naselja u okolnoj Kijevskoj oblasti. U Buči i Višgorodu zabilježena su oštećenja na kućama, skladištima i nestambenim objektima. Guverner Kijevske oblasti Mikola Kalašnjik izjavio je da su u napadu ozlijeđena tri stanovnika regije.

U gradu Dnjipru poginulo je najmanje pet osoba, a 25 ih je ranjeno nakon što je više stambenih zgrada pogođeno projektilima i dronom, rekao je regionalni guverner Oleksandr Hanža. Fotografije i snimke objavljene na internetu prikazuju djelomično urušene niske zgrade u Dnipru. Hospitalizaciju su zatrebale 23 ozlijeđene osobe, uključujući 13-godišnju djevojčicu.

U Harkivu je više gradskih četvrti pogođeno s nekoliko dronova i projektila, izvijestio je gradonačelnik Ihor Terekov. Oštećene su višekatnice, vozila i upravne zgrade, a u napadu je ozlijeđeno deset osoba.

Zbog napada na Ukrajinu, poljske zračne snage priopćile su da su podigle poljske i savezničke zrakoplove kako bi zaštitile zračni prostor Poljske.

Stanovnici Kijeva danima su se pripremali za novi napad. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je još 29. svibnja, pozivajući se na izvješća ukrajinskih obavještajnih službi, da Rusija priprema novi masovni udar na Ukrajinu.

"Molim vas, obratite pozornost na uzbune za zračnu opasnost i ostanite na sigurnom", poručio je tada Ukrajincima u večernjem obraćanju. Upozorenje je ponovio i iduće noći, rekavši da, iako su kijevski partneri komunicirali s Rusijom u nadi da će spriječiti veliki napad, Ukrajinci moraju ostati na oprezu.

"Nema vjere da će se itko u Moskvi urazumiti", rekao je Zelenski. "Pobrinite se da ostanete sigurni - reagirajte na sve prijetnje."

Javne prijetnje 

Uoči napada 2. lipnja, Zelenski je ponovno upozorio na masovni udar.

"Obavještajna upozorenja o ruskim udarima ostaju na snazi. Moguć je masovni udar - pripremili su ga. Naši branitelji neba spremni su 24/7, koliko je to moguće s trenutno dostupnim zalihama."

Ova upozorenja uslijedila su nakon javnih prijetnji Moskve novim udarima na glavni grad. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je 25. svibnja američkom državnom tajniku Marcu Rubiju da Rusija planira udariti na ukrajinske "centre odlučivanja" i pozvao Washington da evakuira svoje veleposlanstvo u Kijevu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova također je pozvalo strane državljane, uključujući diplomate, da napuste grad, no nijedno strano veleposlanstvo nije evakuiralo osoblje.

Prijetnje su došle nakon jednog od najvećih napada na Kijev i okolicu u posljednjih godinu dana, kada je Rusija 24. svibnja lansirala 90 projektila i 600 dronova. U tom je napadu pogođeno administrativno i kulturno središte Kijeva, a oštećene su zgrade Vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Kijevska opera, Ukrajinski dom, stadion Dinama Valerij Lobanovski i Muzej Černobila. Samo u Kijevu poginule su dvije osobe, a više od 80 ih je ozlijeđeno, dok je u cijeloj Ukrajini bilo četvero mrtvih i gotovo 100 ranjenih. U napadu je korišten i balistički projektil srednjeg dometa Orešnik, novo oružje kojim se Rusija hvali.

Pojačana ruska kampanja bombardiranja poklapa se sa zastojem na bojištu i u diplomaciji. U ožujku ove godine ukrajinske snage pokrenule su protunapade kojima su uspješno oslobodile veći dio okupiranih područja Dnjepropetrovske oblasti. U međuvremenu, ruski gubici u ljudstvu nastavljaju rasti, a britanski obavještajci su 27. svibnja procijenili da je od početka invazije poginulo 500.000 ruskih vojnika.

Upozorenja Zelenskog o napadima dolaze i nakon što je poslao pismo američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, upozoravajući na sve veći nedostatak sustava protuzračne obrane, posebice onih za obranu od balističkih projektila.