bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Mapa iz 1907. i krv u 2025.

VIDEO | Nezacijeljene rane prošlosti: Zbog čega ratuju Tajland i Kambodža

Spor između Tajlanda i Kambodže traje više od stoljeća, još od vremena kada je Francuska, koja je okupirala Kambodžu do 1953. godine, prvi put kartirala kopnenu granicu.
25.07.2025. u 08:45
text

Višegodišnji granični spor između Tajlanda i Kambodže u četvrtak je dramatično eskalirao, kada je Tajland izveo zračne napade na kambodžanske vojne ciljeve i optužio Kambodžu za ispaljivanje raketa i topničkih projektila.

Najmanje 11 tajlandskih civila, uključujući osmogodišnjeg dječaka, i jedan tajlandski vojnik poginuli su u nasilju. Još nije poznato ima li žrtava na kambodžanskoj strani.

Tajland i Kambodža međusobno se optužuju za otvaranje vatre.

O čemu se radi u sporu?

Spor između Tajlanda i Kambodže traje više od stoljeća, još od vremena kada je Francuska, koja je okupirala Kambodžu do 1953. godine, prvi put kartirala kopnenu granicu. Spor oko granice, koja se proteže više od 817 km, povremeno je eskalirao tijekom godina, potaknut nacionalističkim osjećajima.

Najnoviji incident dogodio se u svibnju, kada su se vojnici kratko sukobili na spornom području, pri čemu je poginuo jedan kambodžanski vojnik. To je dovelo do niza uzvratnih poteza obiju vlada: Tajland je uveo granična ograničenja s Kambodžom, dok je Kambodža zabranila uvoz voća i povrća, emitiranje tajlandskih filmova i smanjila internetsku propusnost iz Tajlanda, među ostalim mjerama.

Napetosti su dodatno eskalirale u srijedu kada je pet tajlandskih vojnika ranjeno u eksploziji mina dok su bili u ophodnji. Tajlandski dužnosnici tvrde da su mine svježe postavljene, zbog čega su zatvorili sjeveroistočne granične prijelaze s Kambodžom, povukli svog veleposlanika i protjerali kambodžanskog veleposlanika u znak prosvjeda. Kambodža je odgovorila snižavanjem diplomatskih odnosa s Tajlandom na najnižu razinu i povlačenjem svog osoblja iz veleposlanstva u Bangkoku. Odbacili su tvrdnje o postavljanju novih mina.

Politička situacija u zemljama i utjecaj sukoba

Kambodža je de facto jednopartijska država. Gotovo četiri desetljeća njome je autoritarno vladao Hun Sen, prije nego što je 2023. godine predao vlast svom sinu, Hunu Manetu. Hun Sen je sada predsjednik Senata i zadržava veliki utjecaj u zemlji. Možda pokušava učvrstiti sinovu poziciju poticanjem nacionalizma, rekao je Matt Wheeler, viši analitičar Međunarodne krizne skupine, dodavši kako Hun Manet "vlada u sjeni svog oca i nema vlastitu političku bazu".

Drugi smatraju da bi spor mogao poslužiti kao dobrodošla distrakcija od gospodarskih problema. I Kambodži i Tajlandu prijeti uvođenje carine SAD-a od 36 % počevši od 1. kolovoza.

Tajland prolazi kroz razdoblje političke nestabilnosti, jer je premijerka Paetongtarn Shinawatra suspendirana s dužnosti, a njezina stranka optužena je da nije dovoljno brzo reagirala na granični spor.

Paetongtarn, kći utjecajnog bivšeg čelnika Thaksina Shinawatre, naišla je na žestoke kritike zbog načina na koji je vodila krizu nakon što je procurila snimka razgovora s Hun Senom. Na snimci ga naziva "ujakom" i govori da će "se pobrinuti za sve što on poželi".

Također je omalovažavala visokog tajlandskog vojnog zapovjednika – time podrivajući instituciju koja u Tajlandu ima golemu moć i često intervenira u politici.

Snimka je posebno štetila Paetongtarn jer je Hun Sen poznat kao dugogodišnji prijatelj njezine obitelji – a kritičari je optužuju da je privatne veze stavila ispred interesa zemlje.

Njezina stranka, Pheu Thai, je "trenutno u vrlo krhkoj poziciji", izjavila je Tita Sanglee iz ISEAS–Yusof Ishak instituta. "Nemaju puno izbora osim slijediti što vojska želi." Vlada smatra da bi zauzimanje čvršćeg stava moglo vratiti podršku javnosti.

Kako se kriza može riješiti?

Kambodža je ranije zatražila od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da riješi spor. Međutim, to vjerojatno neće donijeti rezultat jer Tajland ne priznaje nadležnost suda.

Malezijski premijer Anwar Ibrahim, čija zemlja trenutačno predsjeda Savezom država jugoistočne Azije (ASEAN), pozvao je obje strane da se "povuče".

Ipak, kako navodi Sanglee, nije vjerojatno da će ASEAN, poznat po politici neintervencije, biti sposoban ili voljan posredovati u sukobu.

"Jedini realan vanjski posrednik je Kina, jer ima izravnu moć nad Kambodžom, ali i nad Tajlandom", dodala je.

Međutim, iako Kina ima jake ekonomske veze s obje zemlje, smatra se da je bliža Kambodži. To bi moglo izazvati nelagodu među tajlandskim dužnosnicima. Susjedne zemlje, koje su već zabrinute zbog kineske dominacije u regiji, također bi mogle s nelagodom gledati na takvu ulogu Pekinga, dodaje Sanglee.

Tajlandski premijer u tehničkom mandatu, Phumtham Wechayachai, izjavio je da borbe moraju prestati prije nego što počnu pregovori. Istaknuo je kako nije proglašen rat i da se sukobi ne šire na druge provincije.

Hun Manet zatražio je hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se raspravilo o krizi, optužujući Tajland za "neisprovociranu vojnu agresiju".

POVEZANO