Uz nerede u parlamentu usvojen sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Iako su prosrpski oporbeni zastupnici Demokratskog fronta (DF) uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad crnogorske Skupštine i odgoditi donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nakon intervencije policije koja je privela 22 osobe, zastupnici vladajuće većine su u 2.30 ujutro izglasali zakon u onom obliku u kojem je bio predložen.

Incident koji je prethodio kratkotrajnom prekidu rada crnogorske Skupštine i kasnijem izglasavanju zakona za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u toj zemlji, dogodio se kad su odbačena dva amandmana koje je Skupštini uputila Mitropolija SPC-a.

Vođa oporbenog DF-a Andrija Mandić inzistirao je na prekidu sjednice, kako bi njegovi zastupnici mogli sljedeći dan obrazložiti više od 100 predloženih amandmana.

"Građani očekuju objašenjenje zašto maltretirate poslanike da poslije ponoći glasaju o ovako važnom zakonu. To ne bi radili da imate čiste namjere", kazao je Mandić koji je tijekom rasprave upozorio zastupnike vladajuće koalicije da može doći do krvoprolića u zemlji i pozvao svoje ratne suborce da budu spremni.

"Pozivam sve moje ratne drugove iz '91. i '99. da budu spremni. Možete računati na ono najgore", zaprijetio je Mandić sa svog zastupničkog mjesta, dok su se u crnogorskim gradovima okupljali njegovi istomišljenici te blokirali važne prometnice na sjeveru, jugu i središnjim dijelovima zemlje pa je morala intervenirati policija.

Tijekom rasprave koja je počela u 11 sati, demonstranti su se okupili ispred hrama Kristovog uskrsnuća i predvođeni svećenicima SPC-a krenuli prema zgradi parlamenta, ali ih je policija zaustavila na stotinjak metara udaljenosti.

Policijski su službenici uspjeli su spriječiti i da incident u Skupštini ne preraste u fizički obračun, tako što su priveli 18 zastupnika Demokratkog fronta i još četiri osobe.

"Imali smo scene koje ne priliče parlamentu. Država je pokazala da može biti strpljiva, odgovorna, ali i odlučna. Ne može se tako ponašati u parlamentu Crne Gore", poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović kad je sjednica nastavljena u 1.30 iza ponoći.

On je bio jedna od glavnih meta zastupnika Demokratskog fronta kojima je izrekao mjeru udaljavanja sa sjednice pa oni neće moći nazočiti sjednicama u sljedećih 15 dana.

Zastupnik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ranko Krivokapić, kojeg su zatupnici DF-a grubo vrijeđali, takvo je ponašanje nazvao "šešeljizacijom" crnogorske Skupštine.

"Ovo sam doživio 1995. kad je to radio Šešelj. I Srbija je to nadišla. Ovaj parlament trebaju činiti slobodni ljudi. Nisu ih ljudi birali da vjeru pretvaraju u mržnju i da budu kopija Šešelja. Zbog kratkih ciljeva uništavaju trajna dostignuća ovog parlamenta i države", poručio je Krivokapić.

"Svi znamo gdje nas je dovela u regiji i bivšoj državi zloupotreba nacije i vjere i 30 godina kasnije je nedopustivo da se manipulira nacijom i vjerom, značajan dio rasprave je bio u tom smjeru", poručio je Brajović prije nego što je pozvao preostale zastupnike u Skupštini, uglavnom one iz vladajuće većine, da se izjasne o predloženim amandmanima.

Svi su amandmani odbačeni, a 45 preostalih zastupnika je jednoglasno podržalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u obliku u kojem je predložen.

Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.