Usuglašena rezolucija: Katalonija kreće putem otcjepljenja!

Tri stranke za nezavisnost Katalonije, koje u regionalnom parlamentu u Barceloni imaju 70 od 135 mjesta, usuglasile su se u utorak oko teksta rezolucije kojom namjeravaju nastaviti ''put prema samoodređenju“.

Time su dale zajednički odgovor na presudu španjolskog Vrhovnog suda koji je prije osam dana osudio dvanaestero katalonskih čelnika zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. godine.

Pročitajte još

Puigdemont se predao belgijskoj policiji - čeka se izručenje

Deklaracija nije obvezujući dokument, no njime katalonski zagovornici nezavisnosti žele pokazati kako je izjašnjavanje na referendumu volja naroda.

U tekstu se ''brani pravo na samoodređenje i suverenitet naroda Katalonije kako bi mogao odrediti svoju političku budućnost“.

Zajedno za Kataloniju (JxCat), Katalonska republikanska ljevica (ERC) i Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) poslat će rezoluciju na glasovanje u katalonski parlament te ju ondje usvojiti budući da imaju natpolovičnu većinu.

Ona je suprotna odredbi Vrhovnog i Ustavnog suda koji su u svojim presudama naveli kako španjolski ustav ne dopušta referendum o nezavisnosti, javlja Hina.

No predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent, član ERC-a, odobrio je glasovanje o deklaraciji.

''Preuzet ćemo sve moguće posljedice, pravne i osobne, kako bi se u parlamentu moglo govoriti o svemu“, izjavio je Torrent.

Oporbene stranke koje zagovaraju cjelovitost Španjolske u katalonskom parlamentu poručile su kako je deklaracija „dimna zavjesa“ u cilju prikrivanja razlika među trima strankama za nezavisnost.

Danima se iščekivao zajednički odgovor triju stranaka, no zbog njihovog različitog mišljenja kako odgovoriti na zatvorske kazne od 9 do 13 godina osuđenim čelnicima, nije bilo jedinstvenog stajališta.
Stranke su pojedinačno davale izjave u kojima su kritizirale presude. Ulične prosvjede su pak organizirale različite civilne udruge i sindikati.

Osuđeni dužnosnici su u listopadu 2017. proveli referendum unatoč zabrani Ustavnog suda pa posljedično proglasili republiku Kataloniju. Ona međutim nije zaživjela u stvarnosti. Španjolska središnja vlada je bila dobila podršku španjolskog parlamenta te sukladno ustavu preuzela privremeno direktno upravljanje Katalonijom. Raspisala je ondje izbore u prosincu na kojima su navedene tri stranke za nezavisnost ponovo osvojile natpolovičnu većinu te formirale vladu.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je kako su im birači dali mandat za provođenje novog referenduma te da moraju ispoštivati tu volju. Torra je prošli tjedan rekao kako će braniti ideju o organiziranju novog referenduma i uspostavljanju republike do kraja svog mandata u prosincu 2021. godine.

Tijekom vikenda je nekoliko puta pozvao španjolskog premijera Pedra Sáncheza na pregovore no ovaj je to odbio. Sánchez je poručio kako španjolski ustav ne dopušta referendum. U ponedjeljak je napustio Barcelonu nakon jednodnevnog posjeta policiji bez da se susreo s Torrom.

U Španjolskoj se 10. studenog održavaju parlamentarni izbori pa se ne očekuje da će se dotad njih dvojica sastati.

Oporbena stranka centra Građani, koja u katalonskom parlamentu brani jedinstvo Španjolske, u utorak je ponovo pozvala Sáncheza na preuzimanje kontrole nad Katalonijom. „Dvije godine kasnije (nakon referenduma) vidimo nasilje na ulicama i neposluh u parlamentu. Torra se isprsio neposluhom prema Ustavnom sudu“, rekao je Albert Rivera, predsjednik Građana.

Tijekom osmodnevnih prosvjeda protiv osuđujućih presuda u Kataloniji bilo je ozlijeđeno oko 600 osoba od čega 288 policajaca. Sánchez je prošli tjedan odbio pozive oporbene desnice na uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji, autonomnoj pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske. Poručio je da se u Španjolskoj nikome ne sudi zbog ideja nego zbog kršenja zakona.