Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je rezoluciju kojom se trgovina robljem priznaje kao "najveći zločin protiv čovječnosti", što je korak za koji se zagovornici nadaju da će otvoriti put prema iscjeljenju i pravdi.
Rezolucijom, koju je predložila Gana, potiču se države članice UN-a da razmotre ispriku za trgovinu robljem i doprinos fondu za reparacije, iako se ne spominje konkretan novčani iznos. Prijedlog je usvojen sa 123 glasa za i tri protiv: Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Argentine, dok su 52 zemlje bile suzdržane, uključujući Britaniju i članice Europske unije, piše BBC.
Zemlje poput Britanije dugo su odbijale plaćanje odštete, tvrdeći da se današnje institucije ne mogu smatrati odgovornima za nepravde iz prošlosti. Međutim, ministar vanjskih poslova Gane Samuel Okudzeto Ablakwa poslao je drugačiju poruku uoči glasanja.
"Zahtijevamo odštetu, i želim biti jasan, afrički čelnici ne traže novac za sebe. Tražimo pravdu za žrtve i potporu za obrazovne i zakladne fondove te programe stručnog osposobljavanja", rekao je. Kampanja za reparacije posljednjih je godina dobila značajan zamah, a "reparativna pravda" bila je i službena tema Afričke unije za 2025. godinu.
Između 1500. i 1800. godine, otprilike 12 do 15 milijuna ljudi oteto je u Africi i odvedeno u Amerike, gdje su bili prisiljeni na ropski rad. Procjenjuje se da je više od dva milijuna ljudi umrlo tijekom putovanja.
U rezoluciji, koju podupiru Afrička unija i Karipska zajednica, navodi se da se posljedice ropstva i dalje očituju u obliku rasnih nejednakosti i nerazvijenosti "koje pogađaju Afrikance i ljude afričkog podrijetla u svim dijelovima svijeta".
"Brojne generacije i dalje trpe isključenost i rasizam zbog transatlantske trgovine robljem, koja je milijune ljudi otrgnula od kontinenta i gurnula ih u siromaštvo", rekao je Ablakwa za BBC. Gana, jedna od glavnih polazišnih točaka za trgovinu robljem, dugo je bila vodeći zagovornik reparacija.
Utvrde u kojima su deseci tisuća porobljenih Afrikanaca nekoć držani u nehumanim uvjetima i danas stoje duž obale te zapadnoafričke zemlje. Rezolucija također poziva na povrat kulturnih artefakata ukradenih tijekom kolonijalnog doba u zemlje njihova podrijetla.
"Želimo povrat svih opljačkanih artefakata koji predstavljaju našu baštinu, kulturu i duhovnost. Svi ti predmeti, opljačkani tijekom stoljeća kolonijalne ere, moraju biti vraćeni", poručio je Ablakwa.
Predsjednik Gane John Dramani Mahama rekao je u srijedu u UN-u da je rezolucija "povijesna" i "zaštita od zaborava". Također je kritizirao administraciju Donalda Trumpa zbog "normalizacije brisanja crnačke povijesti".
Otkako se vratio na vlast, američki predsjednik uzeo je na nišan američke kulturne i povijesne institucije zbog promicanja onoga što naziva "antiameričkom ideologijom".
Trumpove uredbe dovele su do poteza poput obnove kipova Konfederacije i pokušaja uklanjanja izložbe o ropstvu u Philadelphiji.
"Takva politika postaje obrazac za druge vlade, ali i za neke privatne institucije", rekao je Mahama.
