Ukrajina nanijela težak udarac Rusiji

Sve intezivniji ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte doveli su do rekordnog rasta cijena benzina u Rusiji, unatoč vladinoj zabrani izvoza kojom se pokušava suzbiti kriza, piše CNN.

Ukrajina dronovima cilja rafinerije, crpne stanice i vlakove s gorivom kako bi nanijela štetu ruskom vojnom stroju, ali i poremetila svakodnevni život u Rusiji. Napadi su pojačani tijekom ljeta, kada je potražnja za benzinom na vrhuncu zbog sezone putovanja i poljoprivrednih radova.

Prema CNN-ovoj analizi, samo ovog mjeseca ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset ključnih ruskih energetskih postrojenja. Čini se da strategija daje rezultate: pogođene rafinerije, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, čine više od 44 milijuna tona proizvoda godišnje, što je preko 10% ukupnih ruskih kapaciteta.

Udar na ključne rafinerije

Među metama se našla i golema rafinerija Lukoil u Volgogradu, najveća u južnoj Rusiji. CNN je geolocirao dim koji se dizao iz postrojenja pogođenog 14. kolovoza, a štetu je priznalo i rusko Ministarstvo obrane. Postrojenje je ponovno napadnuto 19. kolovoza.

Ranije ovog mjeseca napadnuta je i velika rafinerija u Saratovu, također na jugu Rusije. U Rostovskoj oblasti požari su u jednoj rafineriji gorjeli više od dva dana nakon napada, potvrdio je Robert Brovdi, zapovjednik ukrajinskih bespilotnih sustava.

Nestašice benzina zabilježene su u nekoliko ruskih regija te na anektiranom Krimu. Guverner Krima kojeg je postavila Rusija, Sergej Aksjonov, probleme je pripisao "logističkim problemima", navodeći da vlada "poduzima sve moguće mjere za nabavu potrebnih količina goriva i stabilizaciju cijena."

Cijene brutalno rastu

S druge strane, aktivist proukrajinske skupine na Krimu, Žuta vrpca, objavio je na Telegramu da najpopularnije vrste benzina više nema, dodavši: "razumijevanje da je to rezultat dobrog rada dronova na ruskom gospodarstvu ne dopušta mi da budem tužan."

Unatoč državnim subvencijama, ruski potrošači sve više osjećaju posljedice na benzinskim postajama. Veleprodajne cijene benzina na burzi u Sankt Peterburgu porasle su za gotovo 10% samo u kolovozu, a od početka godine za čak 50%. Većina tog porasta prelijeva se na potrošače, a posebno je pogođen ruski Daleki istok. Analitičari ne očekuju poboljšanje situacije barem još mjesec dana, unatoč tome što je ruska vlada krajem srpnja uvela zabranu izvoza benzina.

Na burzi u Sankt Peterburgu u ponedjeljak je AI-92, najpopularnija vrsta goriva u Rusiji, koštao oko 71.500 rubalja po toni (oko 890 dolara), a AI-95 oko 80.430 rubalja (1.000 dolara). Samo u jednom danu cijene su porasle za 1 do 2 posto. Od početka godine AI-92 poskupio je 38 posto, a AI-95 čak 49 posto.

"Nažalost, naša je prognoza za sada nepovoljna - najvjerojatnije ćemo morati čekati barem još mjesec dana da cijene padnu", izjavio je za ruski list Kommersant Sergej Frolov, glavni partner u NEFT Researchu. Sam Kommersant je porast cijena pripisao "nesrećama u rafinerijama nafte."

Vojni sektor je, čini se, manje pogođen ovim napadima, budući da se primarno oslanja na dizel, čije su zalihe trenutno manje ugrožene.

Novi fokus ukrajinske strategije

Ukrajinska vojska i obavještajne službe razvile su strategiju ratovanja na daljinu koristeći dronove, projektile i sabotaže, dok se na terenu vodi potpuno drugačiji sukob. Vojska je ovog mjeseca objavila da su napadi dugog dometa ove godine prouzročili štetu od 74 milijarde dolara, pri čemu je gotovo 40% napada izvedeno najmanje 500 kilometara unutar ruskog teritorija.

Iako je te tvrdnje nemoguće neovisno provjeriti, postoji obilje vizualnih dokaza o šteti nanesenoj rafinerijama, skladištima i crpnim stanicama posljednjih mjeseci. Popravke takve infrastrukture dodatno otežavaju europske i američke sankcije.

U izvješću objavljenom u četvrtak, ukrajinska vanjska obavještajna služba tvrdi da ruske tvrtke hitno kupuju naftu iz Bjelorusije kako bi nadoknadile domaće nestašice. Iz bjeloruske državne rafinerije Belneftekhim potvrđeno je da je "interes za bjeloruske naftne proizvode na ruskom tržištu naglo porastao" u proteklom tjednu.

Ukrajina također nastoji omesti ruski izvoz nafte. Prošlog tjedna dronovi su pogodili naftovod Družba, koji opskrbljuje ruskom naftom Mađarsku i Slovačku - dvije članice EU čije vlade održavaju dobre odnose s Moskvom. Obje države uputile su pritužbu EU, navodeći kako "ovim napadima Ukrajina prvenstveno ne šteti Rusiji, već Mađarskoj i Slovačkoj."

U situaciju se umiješao i američki predsjednik Donald Trump, koji je u rukom pisanoj poruci mađarskom premijeru Viktoru Orbanu poručio da je "vrlo ljut" zbog prekida opskrbe. Za Ukrajinu, koja je pod velikim pritiskom na bojištu, napadi na ključnu rusku energetsku industriju predstavljaju način suprotstavljanja narativu Moskve o njezinoj neizbježnoj pobjedi.

Novi projektil Flamingo

Kijev aktivno radi na proširenju svog arsenala oružja dugog dometa. Prošlog tjedna predstavljena je domaća krstareća raketa nazvana Flamingo, a proizvođač najavljuje planiranu proizvodnju od 200 komada mjesečno.

Stručnjak za projektile Fabian Hoffman procjenjuje da bi za nezaštićene mete poput destilacijskih stupova u ruskim rafinerijama smrtonosni radijus Flaminga bio veći od 38 metara, što bi uzrokovalo golemu štetu.

"Svaki projektil koji uspješno pogodi svoju metu prouzročit će mnogo više štete [od postojećeg ukrajinskog oružja] sa svojom bojevom glavom od 1150 kilograma", smatra Mick Ryan, autor bloga Futura Doctrina. "Imat će značajan utjecaj na sposobnost Ukrajine da našteti Rusiji", dodaje Ryan, ističući kako je gotovo nemoguće obraniti svaku pojedinu rafineriju nafte.

Analitičari ne očekuju da će tisuće ruskih benzinskih postaja ostati bez goriva, ali vjeruju da će poremećaji u opskrbi pogoršati ionako visoku inflaciju. To će vjerojatno primorati Kremlj da produlji zabranu izvoza benzina i tijekom jeseni u pokušaju da obuzda cijene i osigura stabilnu opskrbu za domaće tržište, prenosi Index.