Uhićeni Hrvati i posvajanje djece iz Afrike: Što je poznato do sada

O slučaju hrvatskih državljana koji su od početka prosinca u pritvoru u Zambiji zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga i dalje je mnogo nepoznanica. Istraga još uvijek traje, a hrvatske institucije prebacuju nadležnost u procesu posvojenja.

Istraga u koju je uključeno više nadležnih tijela utvrdit će što se zaista dogodilo, je li netko falsificirao kongoanske dokumente te je li tko zakazao u procesu posvojenja kongoanske djece koja su dobila hrvatske dokumente. O tome trenutno vladaju razne teorije i šire se razne informacije i dezinformacije, prenosi Hina.

U srijedu je došlo i do nesporazuma kada je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić izjavio da su hrvatski sudovi pogriješili i kako nije valjana procedura na temelju koje su djeca iz Konga dobila hrvatske papire zato što je Kongo potpisnik Konvencije o zaštiti djece pa procedura treba biti drugačija.

No, Dobronić je kasnije priznao da je pogriješio i pomiješao Republiku Kongo i Demokratsku Republiku Kongo. Naime, DR Kongo nije potpisnica Konvencije i postupak posvojenja je u nadležnosti sudova, a ne Ministarstva obitelji i socijalne politike.

Najavio je kako će se Vrhovni sud u četvrtak očitovati o posvojenju.

Što su činjenice?

Ono što su činjenice jest da je resorno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izvijestilo kako su u Registar potencijalnih posvojitelja upisana dva od četiri uhićena para, što znači da samo dva para imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.

U međudržavnom postupku posvojenja djeteta moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke za posvojenje sukladno zakonodavstvu i države podrijetla djeteta i države potencijalnih posvojitelja.

Ako je riječ o državi koja je potpisala hašku Konvenciju o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, nakon što potencijalni posvojitelji od nadležnog centra za socijalnu skrb (CZSS) dobiju pozitivno mišljenje o podobnosti za posvojenje, ministarstvu šalju zahtjev za posvojenje s naznakom države iz koje žele posvojiti dijete. Proces dalje vodi Ministarstvo.

Ako je pak riječ državi koja nije stranka Konvencije, poput DR Konga, potencijalni posvojitelji se nakon postupka pred CZSS-om samostalno obraćaju zahtjevom za posvojenje djeteta iz druge države nadležnim institucijama te države, a u skladu s njihovim propisima.

Po okončanju postupka međudržavnog posvojenja djeteta posvojitelji moraju u Hrvatskoj od nadležnog suda zatražiti priznanje strane sudske odluke o posvojenju.

MUP: Utvrđeno da djeca posjeduju hrvatske putovnice

Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović potvrdio je da posvojena djeca iz DR Konga imaju sve potrebne hrvatske papire. Upisana su u matične knjige, imaju hrvatske OIB-e, domovnice i putovnice, a sve hrvatske dokumente dobili su na temelju sudskih rješenja.

Iz MUP-a su za Hinu pojasnili kako zahtjeve za izdavanje putnih isprava i osobnih iskaznica djeci podnose roditelji, a djeca do navršenih 12 godina ne moraju biti prisutna prilikom podnošenja zahtjeva.

Na temelju podataka upisanih u maticu rođenih i knjizi državljana, posvojenoj djeci se, kao i ostalim građanima koji su hrvatski državljani, izdaju isprave čije je izdavanje u nadležnosti MUP-a, kao što su putovnice i osobne iskaznice.

Iz MUP-a također ističu da konkretan slučaj stjecanja hrvatskog državljanstva nije u njihovoj nadležnosti jer dijete stranog državljanina ili bez državljanstva kojeg su posvojili hrvatski državljani, državljanstvo stječe podrijetlom prema odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu tako da se nakon postupka posvojenja dijete u nadležnom matičnom uredu upisuje u maticu rođenih i knjigu državljana.

Matični uredi i sudovi na kojima se donose odluke o priznanju stranih sudskih odluka o posvojenju su pak u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.

Jednu odluku o usvajanjima u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru. Glasnogovornica tog suda izjavila je da oni nisu odlučivali o posvojenju, nego priznavanju odluke stranog suda temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu.

To znači da odluka nije donesena po hrvatskom nego obiteljskom zakonu DR Konga.

Što je nepoznato?

Poznato je i da Ministarstvo obitelji kao Središnje tijelo RH za hašku konvenciju nije bilo upoznato s navedenim postupcima posvojenja djece iz Konga, no ne raspolaže ni podacima o posvojenju djece iz država koje nisu ugovornice te konvencije.

Drugim riječima, Ministarstvo obitelji ne vodi kompletnu evidenciju posvojene djece.

MUP je također potvrdio kako u svojim evidencijama izdanih osobnih isprava ne vodi podatke o posvojenoj djeci, odnosno jesu li roditelji djeteta biološki roditelji ili roditelji posvojitelji pa ne mogu iznijeti broj isprava izdanih posvojenoj djeci.

Nepoznato je još kako su dva para koja nisu u hrvatskom Registru potencijalnih posvojitelja od institucija u DR Kongu dobila odobrenje o posvojenju ni kako je kongoanski sud za sva četiri para donio pozitivno rješenje o posvojenju ako je u DR Kongu na snazi zabrana međudržavnih posvojenja.

Nadalje, nepoznato je i kako su hrvatski sudovi priznali te kongoanske presude o posvojenju, ne ulazeći u meritum odluka na temelju kojih su posvojena djeca kasnije dobila hrvatske dokumente.

Drugim riječima, pitanje je koliko detaljno hrvatski sudovi provjeravaju strane dokumente i međunarodne propise.

DR Kongo zabranio međunarodna posvojenja, ali ima iznimki?

Američki State Department na svojim stranicama koje se tiču međudržavnih posvojenja iz DR Konga u SAD navodi kako posvojenja trenutačno nisu zakonski moguća i nastavlja snažno preporučivati da se u ovom trenutku ne započinju nova posvojenja u DR Kongu.

"Zbog obustave posvojenja i kontinuirane obustave izdavanja izlaznih dozvola u slučajevima posvojenja, posvojena djeca nemaju zakonskih mogućnosti za izlazak iz zemlje", stoji u obavijesti.

Ujedinjeno Kraljevstvo, primjerice, prema informacijama s vladine stranice, savjetuje protiv posvajanja djece iz DR Konga, a istaknuto je i kako UK ne priznaje posvojenja iz DR Konga jer ta zemlja nije potpisnik haške Konvencije o zaštiti djece.

DR Kongo je 2013. uveo moratorij na izlazne vize djeci koju su posvojili strani roditelji, navodeći kao jedan od razloga strah da bi djeca mogla biti žrtve zlostavljanja ili trgovine.

S druge strane, Reuters je 2015. pisao kako su zabrane međudržavnog posvajanja zapravo potaknule crno tržište krijumčarenja djece.

"Posvajanja u DR Kongu postala su posao za vladine agente, suce, odvjetnike, predstavnike agencija za posvajanje i sirotišta", rekla je tada anonimno za Reuters jedna osoba u Kinshasi, glavnom gradu DR Konga, koja je upoznata s procesom.

No 2016. Reuters je izvijestio da je DR Kongo ipak odobrio neke izlazne vize za određeni broj djece koju su posvojile europske, kanadske i američke obitelji.

Došli po djecu u Zambiju zbog vlastite sigurnosti?

Mediji pišu da su uhićeni posvojitelji po djecu otišli u Zambiju, navodno zbog vlastite sigurnosti, gdje ih je zambijska policija uhitila zbog sumnje u trgovinu ljudima.

Situacija u DR Kongu doista jest nestabilna, što potvrđuje i naše Ministarstvo vanjskih poslova koje u preporukama za putovanja savjetuje izbjegavanje svih putovanja koja nisu nužna jer u toj zemlji vlada nestabilna i opasna politička i sigurnosna situacija.

State Department ističe da su u DR Kongu česti nasilni zločini - oružane pljačke, oružane invazije na kuće i fizički napadi, dok lokalnoj policiji nedostaju resursi za učinkovit odgovor na ozbiljne zločine.

Osmero hrvatskih državljana i dalje su u zatvoru u Zambiji, a četvero djece u dobi od jedne do tri godine, kako je objavio zambijski portal Lusaka Times, predani su u sustav socijalne skrbi.