U napetu priču oko Ukrajine uvući će se i priča o BiH

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a okupili su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi pokušali dogovoriti jedinstveno stajalište o sigurnosnoj krizi i o tome kako odvratiti Rusiju od invazije na Ukrajinu.

“Situacije je vrlo napeta i teško je predvidjeti ishod”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, prenijela je Hina.

On je istaknuo da treba osigurati prostor za diplomaciju i dijalog kako bi se pronašlo rješenje za sigurnosnu krizu u Europi. Najavio da će svoje kolege izvijestiti o svom posjetu Moskvi prošli tjedan.

Malo i o BiH

Grlić Radman također je rekao da će ostale kolege izvijestiti i o stanju u Bosni i Hercegovini, gdje se vode pregovori o reformi izbornog zakonodavstva, koji su sada u kritičnoj fazi.

“Mi, Europska unija trebamo poslati jasnu poruku onima koji se opiru reformama i favoriziraju status quo. Uspjeh toga procesa je ključan za stabilnost zemlje i neuspjeh bi mogao voditi prema velikoj krizi u BiH”, rekao je Grlić Radman.

Spremne teške sankcije

Ministrima vanjskih poslova EU-a pridružit će se video-vezom američki državni tajnik Antony Blinken.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da EU neće slijediti Sjedinjene Države koje su najavile da će povući obitelji svojih diplomata iz Ukrajine.

“Mislim da ne trebamo dramatizirati dok traju pregovori, a oni se nastavljaju. Mislim da ne trebamo napustiti Ukrajinu i otići. Ali, možda državni tajnik Blinken ima više informacija, koje će podijeliti s nama”, rekao je Borrell.

Europska unija najavljuje da je spremna uvesti teške ekonomske i financijske sankcije protiv Rusije ako ona napadne Ukrajinu i Komisija je pripremila niz prijedloga.

Borrell je istaknuo da ministri vanjskih poslova neće danas donositi nikakve odluke o sankcijama.

“Proces donošenja odluke o sankcijama je vrlo kompleksan. O njima odlučuje Vijeće na prijedlog visokog predstavnika ili neke zemlje članice. EU želi djelovati u tijesnoj koordinaciji s našim saveznicima, prije svega sa Sjedinjenim Državama, ali i s Kanadom i Velikom Britanijom”, rekao je Borrell.

Tko je na čijoj strani

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je da je njezina zemlja spremna ekonomski i financijski pomoći Ukrajini.

“Mi smo na ukrajinskoj strani. Spremni smo pomoći financijski i ekonomski”, izjavila je Baerbock.

Njemačka, koja je u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu, često je na meti kritika da nije odlučna u naporima za odvraćanje ruskog napada.

Na pitanje je li Njemačka spremna podržati da jedna od sankcija bude isključivanje Rusije iz SWIFT-a, globalnog sustava za  međubankovnu financijsku telekomunikaciju, Baerbock je odgovorila da ”najtvrđi štap možda nije uvijek najpametnije oružje”.

Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofold rekao je da je Unija spremna uvesti “dosad neviđene sankcije” protiv Rusije ako ona napadne Ukrajinu.

“Mi smo nesumnjivo spremni reagirati sa sveobuhvatnim, nikada dosad viđenim sankcijama ako Rusija napadne Ukrajinu”, kazao je Kofold.

Šef luksemburške diplomacije Jean Asselborn izjavio je da EU treba učiniti sve kako bi se izbjegao rat.

Crvena linija

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander  Schallenberg rekao je da sve opcije trebaju biti na stolu u pogledu sankcioniranja Rusije ako se ona odluči za napad, ali je izrazio rezerve u pogledu eventualnih sankcija protiv plinovoda Sjeverni tok II, koji izravno povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora.

“Sjeverni tok II nije operativan i stoga sankcioniranje nečega što nije operativno ne bi bila vjerodostojna prijetnja”, rekao je Schalenberg, čije je zemlje također u velikoj mjeri ovisna o ruskom plinu.

Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao da je za odvraćanje ruskog napada potrebno uvesti “nepodnošljive sankcije, jer ako su podnošljive, onda one neće poslužiti za odvraćanje”.

Na pitanje što bi za EU i Zapad predstavljalo crvenu liniju koju Rusija ne bi smjela prijeći, Landsbergis je rekao da bi to bio prelazak ukrajinske granice, ali i miješanje u njezine unutarnje poslove.

On je pokazao razumijevanje za poziciju njemačke vlade koju kritičari optužuju da previše oklijeva kada su u pitanju sankcije protiv Rusije. Istaknuo je da je ovo delikatna situacija za novu vladu u Njemačkoj, koja je 16 godina bila sidro stabilnosti u Europi te da misli da nova vlada želi nastaviti tim putem.

Britanci odlaze

Dok vojne napetosti između Ukrajine i Rusije rastu, britansko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je priopćilo da je Britanija počela smanjivati broj osoblja u veleposlanstvu u Kijevu i članova njihovih obitelji.

Potez Britanije uslijedio je nakon odluke Sjedinjenih Američkih Država da povuku iz Ukrajine sve članove obitelji diplomata i dio osoblja koje ne mora nužno biti u američkom veleposlanstvu u Kijevu. Taj korak SAD-a je odgovor na prijetnju ruske invazije.

„Dio osoblja veleposlanstva i članovi obitelji povlače se iz Kijeva kao odgovor na rastuće prijetnje ruske invazije. Britansko veleposlanstvo i dalje ostaje otvoreno i nastavit će obavljati osnovne poslove,“  stoji u priopćenju Foreign Officea.Zamjenik britanskog premijera, Dominic Raab, u nedjelju je za BBC izjavio da postoji „vrlo značajan“ rizik da će doći do invazije Rusije na Ukrajinu.