U 2018. bi moglo buknuti pet novih ratnih žarišta

Američki politolog Robert Farley, stručnjak za vojna i pitanja nacionalne sigurnosti, objavio je predviđanja za potencijalna ratna žarišta 2018.

1. Sjeverna Koreja

Područje s najozbiljnijom političkom krizom na svijetu je upravo Sjeverna Koreja. Dok ondje razvijaju balističke rakete, a Trumpovu administraciju vode osobe bez iskustva u diplomaciji, stvara se izvanredno opasna situacija. Sjeverna Koreja testiranjem oružja pokazala je da neće pokleknuti pod pritiskom koji je do sada nametao SAD. U isto vrijeme, američki dužnosnici daju nedosljedne izjave, odnosno često su davali suprostavljene izjave u roku od nekoliko sati.

Dodajmo tome da i Sjeverna Koreja i SAD imaju preventivne planove - SAD da unište sjevernokorejske komunikacije i infrastrukturu prije nego što rakete budu lansirane na njihov teritorij, a Sjeverna Koreja da takvu sudbinu izbjegne, piše Dnevnik.hr.

Takva situacija mogla bi lako dovesti do pogrešnih procjena obje strane i do potencijalnog rata u koji bi mogli biti uvučeni Japan i Kina, piše National Interest.

2. Tajvan

Nedavne agresivne izjave kineskih vojnih i diplomatskih lidera nagovještavaju da pojedinci u Pekingu vjeruju da je vojna ravnoteža na njihovoj strani. Takvo opažanje je gotovo sigurno preuranjeno i ne dijeli ga cijelo rukovodstvo NR Kine, ali je ipak opasno. Kina je također pojačala vojnu aktivnost u regiji.

SAD su osudile kineske korake i najavile veću prodaju oružja Tajvanu. Trumpova administracija je, međutim, zamutila diplomatske vode svojim konfuznim stavom o Sjevernoj Koreji, koji je uključivao i poziv Kini da pojača sankcije prema Pjongjangu. U odnosima Pekinga i Washingtona, koji zahtijevaju predvidljivost i pažljivu diplomaciju, značajni igrači u Kini i SAD-u su, čini se, spremni prihvatiti neizvjesnost, što bi moglo dovesti do razornog sukoba.

3. Ukrajina

Ondje situacija ostaje napeta. Krhki prekid vatre na istoku zemlje sve se više prekida ispadima između Kijeva i snaga koje podupire Moskva. Prosvjedi u Kijevu i bizarna saga s bivšim gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem pokrenula je pitanja o stabilnosti Vlade.

Do sukoba bi moglo doći na više načina. Kolaps ukrajinske Vlade, koji bi u teoriji bio koristan za Moskvu, mogao bi dovesti do nestabilnosti i nasilja. Snage bliske Moskvi mogle bi se osjetiti ojačanim, a sam Vladimir Putin mogao bi vidjeti priliku da zauzme veći dio Ukrajine. S druge strane, kolaps Vlade u Kijevu mogao bi na vlast dovesti krajnje desničare, što bi samo dolilo ulje na vatru sukoba u istočnoj Ukrajini.

Iako je Trumpova administracija odustala od mlake podrške koju je Kijevu pružao Barack Obama, ozbiljan ruski vojni upad u Ukrajinu zaprijetio bi da uvuče Europu i SAD u sukob sa Rusijom.

4. Turska

Kada se radi o južnom krilu NATO-a, odnosi između SAD i Turske su narušeni protekle godine, dok su se Ankara i Moskva značajno približile. Tursko otuđenje od Europske unije i SAD-a, simbolizirano kupovinom ruskog oružja, moglo bi voditi prema značajnoj promjeni u regionalnom odnosu snaga.

Turska, Rusija i SAD ne vide rat kao razuman način za rješenje te nove diplomatske situacije. Ali Turska je izuzetno značajna zemlja i njezin stav utječe na ishod događaja u Siriji, Iraku, Iranu, na Balkanu i Kavkazu.

Mijenjanje smjera turske diplomacije mogao bi imati nepredvidljive posljedice duž njezinih granica, posebno kada se radi o kurdskim aspiracijama za stvaranje države. A moglo bi utjecati na spor u Nagorno Karabakhu. Takav razvoj događaja mogao bi imati posljedice na način na koji države jugoistočne Europe razmišljaju o svojoj privrženosti NATO-u. To bi moglo rezultirati time da, ili Moskva ili Washington, pogrešno procijene svoju snagu.

5. Perzijski zaljev

Sukobi na Bliskom istoku gotovo su uvijek sadržavale sjeme sukoba velikih sila, iako je to sjeme rijetko dalo plod. Dok se rat u Siriji približava kraju, pažnja se skreće na konfrontaciju između Irana i Saudijske Arabije. Rijad se i dalje čini lakim na oružju, i sklon je svugdje vidjeti umiješane ruke Teherana. Iran pak nastavlja širiti svoj utjecaj u Iraku, Siriji i drugdje, piše Dnevnik.hr.

Trumpova administracija je uglavnom prihvatila pobjedu Asadovog režima u Siriji i usmjerava svoje napore na suprotstavljanje Iranu. Svoje je povjerenje dalo Saudijskoj Arabiji u Jemenu i na drugim mjestima, što bi moglo lako dovesti do pretjerane samouvjerenosti u Rijadu.

Bi li Rijad i Teheran mogli suzbiti svoj rat? Rat je izbijao u Zaljevu i ranije bez uključivanja ostatka svijeta, ali Rijad je pokazao jasnu spremnost da izgradi diplomatsku i vojnu koaliciju protiv Irana, možda da u nju uključi čak i Izrael. S Rusijom koja ponovo potvrđuje svoj položaj u regiji, vrlo je lako zamisliti sukob velikih sila.