Tursko veleposlanstvo reagiralo na izraz Genocid
''Suvremena povijest čovječanstva prepuna je tragedija. Moguće je sastaviti jedan mračni popis tragedija koji se pruža od američkih prastanovnika Indijanaca, zatim tragedija nad narodima Herero i Nama u današnjoj Namibiji, preko Židovskog pogroma u nacističkoj Njemačkoj, pa do Prebilovaca, Srebrenice i Ahmića… '', reagiralo je Veleposlanstvo Republike Turske u reakciji na tekst ''Kako su Armenci spriječili da ih Turci potpuno ne unište?'' objavljen na portalu Bljesak.info.
Tražeći da se spomenuti tekst obriše, veleposlanstvo navodi kako ''odgovorno publiciranje i medijska etika zahtijevaju svjesno korištenje termina genocid kada se govori o svoj ovoj mračnoj i zlokobnoj historiji''.
'''Genocid' je prije svega pravni termin koji pripada međunarodnom pravu ljudskih prava. Pravne odluke donesene od strane priznatih nadležnih sudova se ne smiju miješati sa političkim razmatranjima, odlukama i pristupima. O tome da li administrativne odluke donesene tokom dešavanja iz 1915. godine trebaju biti okarakterizirane kao genocid ili ne, mogu odlučivati samo nadležni međunarodni sudovi. Takva odluka do danas nije donesena. Čak ni političke odluke donesene u parlamentima određenih zemalja o ovoj temi nemaju u tom pogledu obavezujuću pravnu vrijednost. S druge strane, Elif Safak i Orhan Pamuk, na koje se pozivate u svom članku, nisu ni historičari ni pravnici niti članovi nekog parlamenta koji odlučuje o tome da se događaji sa Armenima okarakteriziraju kao genocid. Riječ je o književnicima. Materijal književnosti nije ono što je objektivno i naučno, već proizvod fikcije, mašte i fantazije. Lijepa i kvalitetna književnost jeste umjetnost, ali nije nauka i pravo.
Nadležni i pošteni sudovi, prepuni su odluka koje osuđuju priznanje događaja iz 1915. godine kao genocid na osnovu „jedinstvene historijske činjenice“. To je jasno i iz odluke Općeg suda (Prvostepeni sud Europskih zajednica) iz 2003. godine, u predmetu dvojice Armena, francuskih državljana, koji su pokrenuli tužbu tvrdeći da EU nije odobrila davanje punopravnog članstva Turske zbog odluke Evropskog parlamenta iz 1987. godine kojom se događaji iz 1915. godine karakteriziraju kao genocid. Odluka suda glasi;
'Potrebno je napomenuti da je odluka Europskog parlamenta iz 1987. godine obično političko saopćenje. Ova odluka se od strane parlamenta može izmijeniti u bilo kojem trenutku i stoga ne može imati obavezujuću pravnu posljedicu ni za njene autore niti, iz nekog jačeg razloga, za druge tužene institucije'.
Može se reći da su odluke raznih zemalja koje su u svojim zakonodavnim tijelima događaje iz 1915. godine ovom sudskom odlukom priznale kao genocid, pripremljene putem političkih razmatranja i da ne mogu imati pravne posljedice. Genocid se, kako se navodi i u odluci Općeg suda, može priznati samo od strane nadležnih sudova, a ne putem političkih odluka koje se lako mijenjaju ili ukidaju.
Europski sud za ljudska prava ovom pitanju pristupio je sa aspekta slobode izražavanja te je događaje iz 1915. godine umjesto genocida okarakterizirao kao 'kontroverzno i osjetljivo pitanje'. Europski sud za ljudska prava je također je u svojim relevantnim odlukama spomenuo da se događaji iz 1915. godine ne mogu nazvati genocidom osim ako to nije utvrđeno odlukom nadležnog suda u Nurnbergu'', navodi se u reakciji turskog Veleposlanstva u BiH na tekst.
