Trumpov nacrt mirovnog plana za Ukrajinu: Teritorijalni ustupci, ograničenje vojske i sigurnosne garancije

Portal Axios objavio je nacrt mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini, čiju su vjerodostojnost potvrdili jedan ukrajinski i jedan američki dužnosnik te izvor upoznat s procesom.

Dokument otkriva drukčiji pristup od dosadašnjih inicijativa te predviđa niz zahtjevnih ustupaka Kijeva, uključujući odustajanje od dodatnog teritorija na istoku zemlje, ograničavanje oružanih snaga i trajno odricanje od članstva u NATO-u. Prema izvorima Axios-a, Washington je pojačao pritisak na Kijev kako bi se u kratkom roku postigao dogovor. Iako je riječ o prijedlozima koje je Ukrajina ranije odbacivala, predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je voljan razgovarati o američkom nacrtu.

Visoki dužnosnik Bijele kuće priznao je da predloženi okvir ''nije jednostavan'' za Ukrajinu, ali je upozorio da bi daljnje odbijanje moglo dovesti do još većih teritorijalnih gubitaka.

Ključne predviđene odredbe

Dokument, sastavljen u 28 odredbi, predviđa da bi Ukrajina morala odreći dio teritorija, dok bi eventualni nastavak ruskog napredovanja aktivirao ''odlučan i koordiniran vojni odgovor'' – bez naznake kolika bi bila izravna američka uloga.

Plan uključuje i ekonomske elemente: dio zamrznute ruske imovine bio bi usmjeren na obnovu Ukrajine, dok bi Rusija zauzvrat bila postupno vraćena u globalne gospodarske tokove, uključujući povratak u skupinu G8. Sankcije Moskvi postupno bi se ukidale, a SAD i Rusija razvili bi dugoročne sporazume o energiji, umjetnoj inteligenciji i eksploataciji minerala.

Predviđena je i potpuna amnestija za sve strane za postupke tijekom rata, što bi isključilo mogućnost kaznenog progona ruskih političkih i vojnih aktera. Ukrajina bi morala organizirati izbore u roku od 100 dana nakon potpisivanja sporazuma.

Sigurnosni i međunarodni okvir

Plan potvrđuje suverenitet Ukrajine te predviđa sklapanje sveobuhvatnog sporazuma o nenapadanju između Ukrajine, Rusije i europskih država. Rusija bi se obvezala da neće napadati susjedne države, dok bi NATO pristao na to da se neće dodatno širiti. SAD bi posredovao u sigurnosnom dijalogu između NATO-a i Rusije.

Ukrajina i NATO u nacrtu

Dokument predviđa da bi SAD prvi put formalno ponudio sigurnosnu garanciju Ukrajini. Ukrajinska vojska bila bi ograničena na 600.000 pripadnika, a Ukrajina bi u svoj ustav unijela da nikada neće pristupiti NATO-u. NATO bi se obvezao da Ukrajinu neće primiti u članstvo, niti bi smio razmještati svoje trupe na ukrajinski teritorij.

Ekonomski paket i obnova

Zamrznuta ruska sredstva u iznosu od 100 milijardi dolara bila bi iskorištena za obnovu Ukrajine, pri čemu bi polovica profita išla SAD-u. Europske države osigurale bi dodatnih 100 milijardi dolara. Rusija bi, u zamjenu za provedbu mirovnog dogovora, bila postupno reintegrirana u globalni gospodarski sustav te bi s Amerikom sklopila dugoročne sporazume iz područja energetike, umjetne inteligencije i rudarenja minerala. Plan predviđa i uspostavu opsežnog fonda za obnovu te zajedničkog američko-ruskog investicijskog fonda.

Nuklearna i energetska pitanja

Ukrajina bi ostala nenuklearna država, a SAD i Rusija proširili bi sustave kontrole nuklearnog naoružanja. Nuklearna elektrana Zaporižja radila bi pod nadzorom IAEA-e, a proizvedena energija dijelila bi se ravnomjerno između Ukrajine i Rusije.

Teritorij, granice i amnestija

Plan predviđa da se Krim, Donjeck i Luhansk priznaju kao de facto ruski teritorij – i od strane SAD-a. U Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti zamrznuo bi se sadašnji položaj linija, a povlačenje snaga definiralo bi demilitariziranu tampon-zonu u dijelu Donjecke oblasti.

Ruske snage ne bi smjele ulaziti u tampon-zonu, a obje bi strane morale prihvatiti nove granice bez mogućnosti mijenjanja silom. Uvodi se potpuna amnestija za sve postupke tijekom rata, a razmjena zarobljenika i povratak deportirane djece provodili bi se kroz posebno humanitarno tijelo.

Politički proces

Plan obvezuje Ukrajinu da održi opće izbore u roku od 100 dana nakon potpisivanja dogovora. Dokument bi bio pravno obvezujući, a nadzor nad njegovom provedbom imao bi Donald Trump putem posebnog Vijeća za mir.

Tko stoji iza nacrta?

Plan je izradio Trumpov izaslanik Steve Witkoff, uz suradnju državnog tajnika Marca Rubija i Trumpova zeta Jareda Kushnera. Witkoff je o nacrtu razgovarao i s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrievim, koji je ocijenio da Moskva prvi put smatra kako je njezina pozicija doista uzeta u obzir.

Nakon toga, Witkoff i Kushner predstavili su dokument ukrajinskom savjetniku za nacionalnu sigurnost Rustemu Umerovu, dok je američki dužnosnik Dan Driscoll prijedlog službeno uručio predsjedniku Zelenskom.

Prve reakcije Kijeva i Washingtona

Zelenski je poručio da je spreman razgovarati o američkom prijedlogu, koji je opisao kao ''američku viziju'', a ne kao konačan dokument.

Najavio je da će Ukrajina iznijeti svoje primjedbe kako bi prijedlog ''imao stvarnog smisla''. Prema američkim izvorima, plan je zamišljen kao ''živi dokument'', podložan daljnjim izmjenama, a dio ukrajinskih prigovora već je navodno uključen.

Trump je osobno odobrio nacrt, a iz Bijele kuće poručuju da je riječ o ''ozbiljnom pokušaju da se rat okonča''. Jedan visokorangirani američki dužnosnik rekao je: ''Plan nije lak, ali vjerujemo da je dobar za Ukrajinu.''