Trump pruža ruku Kataru

Ubrzo nakon obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, američki predsjednik Donald Trump i katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani sastali su se u New Yorku kako bi razgovarali o diplomatskoj krizi u Zaljevu.

Predsjednik SAD-a, koji je emira nazvao "prijateljem", rekao je nakon sastanka u utorak kako vjeruje da bi spor mogao biti ubrzo riješen.

"Sada smo u situaciji kada pokušavamo riješiti problem na Bliskom istoku i mislim da ćemo ga riješiti. Imam vrlo snažan osjećaj da će biti riješen vrlo brzo", rekao je Trump novinarima, prenosi Al Jazeera.

Šeik Tamim rekao je da Washington i Doha imaju "vrlo snažne odnose".

Katarski emir također je kazao kako vjeruje da će Trumpovo "učešće mnogo pomoći" u raspravi.

"Uvijek smo govorili da smo otvoreni za dijalog i ostat ćemo uvijek otvoreni za dijalog", rekao je.

Trump je ranije stao uz grupu predvođenu Saudijskom Arabijom i rekao da Katar finansira terorizam.

No, neki drugi američki dužnosnici, uključujući američkog državnog sekretara Rexa Tillersona, koristili su umjereniji ton.

Posljednjih nekoliko sedmica Trump je također radio kako bi posredovao nalaženju puta za izlaz iz spora i na susretu sa šeikom Tamimom nije spomenuo ranije tvrdnje da je Katar financirao "terorizam".

Ranije u utorak šeik Tamim je u svojem obraćanju Generalnoj skupštini UN-a kritikovao zemlje koje stoje iza blokade Katara, u kojem se nalazi najveća američka vojna baza na Bliskom istoku.

"Zemlje koje su nametnule blokadu državi Katar miješaju se u unutarnja pitanja mnogih zemalja i optužuju za terorizam sve one u zemlji i inozemstvu koji im se protive. Time nanose štetu ratu protiv terorizma", rekao je.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein su 5. juna prekinuli odnose s Katarom i nametnuli zemlji kopnenu, zračnu i morsku blokadu, optužujući Dohu da podupire terorizam.

Katar je optužbe kategorički u više navrata negirao.

S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je na Generalnoj skupštini UN-a predložio uspostavu "kontaktne grupe" za Siriju kako bi se uvela nova dinamika koja bi pridonijela političkom rješenju sukoba u toj zemlji.

Smatra kako pregovarački proces što ga u Astani, u Kazahstanu vode Moskva, Teheran i Ankara, a na kojem se ne raspravlja o političkim aspektima, "nije dovoljan".

Macron nije, međutim, objasnio bi li u pregovorima sudjelovao i Iran, jedan od glavnih protagonista sukoba, a čemu se protivi SAD-e.