Trump ponudio pomilovanje Assangeu, ali pod jednim uvjetom

Američki predsjednik Donald Trump ponudio je pomilovanje osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu ako kaže da Rusija nije imala veze s objavom elektroničke pošte Demokratske stranke 2016., čulo se u srijedu na sudu u Londonu.

Assange se videolinkom iz pritvora uključio u sudnicu u kojoj si odvjetnici raspravljali o njegovu saslušanju idući tjedan na kojem će se odlučivati o izručenju Sjedinjenim Državama.

Assangeov odvjetnik Edward Fitzgerald se referirao na svjedočenje bivšeg republikanskog kongresnika Danu Rohrabachera koji je 2017. posjetio Assangea, tvrdeći da ga je poslao Trump koji mu nudi pomilovanje.

Uvjet za pomilovanje je da osnivač WikiLeaksa objavi kako Rusi nisu sudjelovali u curenju elektroničke pošte Hilary Clinton koje je naštetilo njezinoj kampanji za predsjedničke izbore 2016., stoji u Rohrabacherovom iskazu.

Pročitajte još

Urednik "WikiLeaksa": Julian Assange je politički zatvorenik

Glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham odbacila je te tvrdnje.

"Predsjednik jedva zna za Danu Rohrabachera, osim da je bivši kongresnik. Nikad nije razgovarao s njim o toj ili gotovo nijednoj drugoj temi. Ovo je potpuna fabrikacija i totalna laž", rekla je.

Assange (48) je proveo sedam godina u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu dok u travnju nije izbačen. SAD-u ga traži zbog 18 točki optužnice, uključujući hakiranje vladinih računala i kršenje zakona o špijunaži. Bude li osuđen, mogao bi provesti desetljeća iza rešetaka.

Gotovo deset godina nakon što je njegova internetska stranica WikiLeaks razljutila Washington objavom tajnih dokumenata, sud u Londonu će u ponedjeljak početi saslušanja, u prisutnosti Assangea, kako bi odlučio o njegovu izručenju SAD-u.

Osnivač WikiLeaksa je u srijedu govorio samo kako bi potvrdio svoje ime i datum rođenja. Činio se opušten i veći je dio saslušanja pisao bilješke.

Assange, rođeni Australac, postao je slavan početkom prošlog desetljeća kad je WikiLeaks objavio povjerljivu vojnu snimku napada američkog helikoptera Apache u Bagdau 2007., pri čemu je ubijeno desetak ljudi, među njima i dva zaposlenika novinske agencije Reuters.

Njegova organizacija je kasnije ponovno razbjesnila Washington objavama vojnih dokumenata i diplomatskih bilješki.