Trump: Ne želim reći hoće li SAD vojno pomoći Ukrajini

Dan je za Ukrajinu započeo s rijetkim diplomatskim vjetrom u leđa. Kijev je konačno postigao okvirni dogovor s Washingtonom o ulaganju SAD-a u obnovu zemlje u zamjenu za udio u budućoj dobiti od prirodnih resursa, energetske infrastrukture te nafte i plina. Dodatni poticaj bila je i prva runda mirovnih pregovora američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika u Parizu, koju su sudionici ocijenili pozitivnom. Međutim, sve je ubrzo zasjenila iznenadna promjena tona iz Washingtona. Predsjednik SAD-a Donald Trump i državni tajnik Marco Rubio zaprijetili su povlačenjem iz posredovanja u mirovnim pregovorima ukoliko se ubrzo ne ostvari napredak. Time su, umjesto očekivanih novih sankcija protiv Moskve, Sjedinjene Države poslale poruku koja više ide u korist Kremlju nego Kijevu. Prevladava mišljenje da Ukrajina, čak i uz podršku europskih saveznika, nije dugoročno dovoljno jaka da zaustavi rusku agresiju bez snažne podrške SAD-a. Dok Moskva formalno tvrdi da želi mir, istovremeno provodi brutalne napade na civile. Samo u posljednjim napadima na Harkiv, u sjeveroistočnoj Ukrajini, ozlijeđeno je više od 100 osoba, a jedna osoba je poginula kada su tri projektila pogodila stambeno područje. Unatoč tome, iz Bijele kuće nije stigla nijedna službena osuda. Naprotiv, Washington koristi taktiku štapa prema Kijevu — pauzirajući vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka — dok Moskvi nudi mrkvu kroz pokušaje poboljšanja odnosa, sve u cilju postizanja mirovnog dogovora. Ukrajina je pristala na potpuni prekid vatre nakon što je SAD obustavio vojnu pomoć, no Rusija i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima: dodatnom teritoriju i svrgavanju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U takvom odnosu snaga teško je zamisliti da američke prijetnje mogu donijeti stvarni preokret.