Trump: Možda ću napasti Iran, možda neću

Američkiu predsjednik Donald Trump razgovarao je s novinarima na travnjaku Bijele kuće. Pitali su ga približava li se SAD napadu na iranska nuklearna postrojenja. "Zbilja mislite da ću odgovoriti na to pitanje? 'Hoćete li napasti iransko nuklearno postrojenje i točno u koliko sati, gospodine, hoćete li je napasti?'"

Dodao je: "Ne znate hoću li uopće nešto učiniti. Ne znate. Možda hoću. Možda neću." Kaže da "nitko ne zna što će učiniti", ali da može reći ovo: "Iran ima puno problema i želi pregovarati." "I rekao sam im: 'Zašto niste htjeli pregovarati sa mnom prije sve ove smrti i razaranja? Zašto niste došli? Rekao sam ljudima: zašto niste pregovarali sa mnom prije dva tjedna?"

"Bili su kao nasilnici na školskom igralištu"

Kaže da mu se Iran obratio te da su "čak predložili da dođu u Bijelu kuću". "Imali su loše namjere. Znate, već 40 godina govore: smrt Americi, smrt Izraelu, smrt bilo kome drugome tko im se ne sviđa, bilo gdje", dodao je.

"Nasilnici. Bili su kao nasilnici na školskom igralištu. A sad to više nisu. No vidjet ćemo što će biti." Također je rekao da "ništa nije gotovo dok nije gotovo" i da je rat "vrlo složen". "Ne bih rekao da smo u ičemu pobijedili", rekao je. "Ali rekao bih da smo sigurno ostvarili ogroman napredak. I vidjet ćemo. Idući tjedan će biti jako važan. Možda i manje od tjedna, možda i prije."

Rusija odgovara Sjedinjene Države od napadanja Irana jer bi to radikalno destabiliziralo Bliski istok, rekao je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, a Moskva procjenjuje da Izrael napadima riskira izazivanje nuklearne katastrofe.

Rusija je u siječnju potpisala strateško partnerstvo s Iranom, a ima i odnose s Izraelom, iako rat Moskve u Ukrajini izraelskim vlastima zadaje brige. Ruska ponuda za posredovanje u izraelsko-iranskom sukobu nije prihvaćena.

Rusija poziva na suzdržanost

Rjabkov je, govoreći na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao za novinsku agenciju Interfax da Moskva poziva Washington da se suzdrži od izravnog uplitanja.

"Bio bi to korak koji bi radikalno destabilizirao čitavu situaciju", citirao je Interfax Rjabkova, kritizirajući takve "spekulativne opcije o kojima se samo nagađa".

Šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Sergej Nariškin, rekao je da je situacija između Irana i Izraela sada kritična, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je da izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu znače da je svijet "milimetrima" od katastrofe.

"Gađaju se nuklearni objekti", rekla je za Reuters, dodajući da je UN-ovo nadzorno tijelo za nuklearnu sigurnost već zabilježilo konkretnu štetu.

"Gdje je cijela svjetska zajednica? Gdje su svi ekolozi? Ne znam misle li da se nalaze daleko i da ih ovaj (radijacijski) val neće dosegnuti. Pa, neka pročitaju što se dogodilo u Fukushimi", rekla je Zaharova, misleći na nesreću u japanskoj nuklearnoj elektrani 2011. godine.

Rusko-iranski odnosi i mogući američki angažman

U 20-godišnjem paktu o strateškom partnerstvu koji su u siječnju potpisali predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, Rusija se nije obvezala vojno pomoći Teheranu i nije obvezna to učiniti unatoč bliskim vojnim vezama zemalja.

Putin, koji je već izgubio važnog partnera na Bliskom istoku svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara al-Assada prošlog prosinca, razgovarao je u subotu telefonom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ponudio je usluge Moskve kao posrednika, za što je Trump rekao da je otvoren, da bi kasnije zatražio "bezuvjetnu predaju" Irana.

Izvor upoznat s unutrašnjim raspravama u SAD-u rekao je da Trump i njegov tim razmatraju opcije, uključujući pridruživanje Izraelu u napadima na iranske nuklearne objekte.

Sergei Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da bi sukob, iako mu se Rusija protivi, mogao donijeti neke koristi Moskvi, uključujući više cijene nafte, veći apetit Kine za ruskom naftom zbog poteškoća u nabavi iranske nafte i preraspodjelu američkih vojnih resursa izvan Ukrajine.