Tko su u svijetu gubitnici, a tko dobitnici rata u Iranu?

Kada je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo rat protiv Irana, obećao je brzu i odlučnu pobjedu te je samo deset dana nakon početka sukoba izjavio da su Sjedinjene Države "na mnogo načina već dobile rat".

Dva mjeseca kasnije borbe su utihnule, no konačni kraj rata nije ni na vidiku. Washington i dalje nema jasnih strateških dobitaka, a sukob, isprva definiran kao ograničen, sada uvlači velik dio svijeta u sve dublju krizu iz koje rijetko tko, ako itko, izlazi kao pobjednik, piše CNN.

"U ratu nema pravih pobjednika, no neke su zemlje u relativno dobrom položaju da upravljaju njegovim posljedicama", izjavila je za CNN Melanie Sisson, viša suradnica s Instituta Brookings.

Gubitnici

Iranski narod

U svakom sukobu, bilo gdje u svijetu, najviše gube obični ljudi - a to nigdje nije očitije nego u Iranu. Iranski narod našao se na udaru i izvana i iznutra. SAD i Izrael napali su tisuće ciljeva u Iranu, uključujući civilnu infrastrukturu, pri čemu je ubijeno više od 3600 ljudi, od čega preko 1700 civila, podaci su organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu. Trump je išao toliko daleko da je zaprijetio uništenjem "cijele iranske civilizacije" ako se vladari zemlje ne povinuju njegovim zahtjevima.

Istodobno, iranski režim pojačao je brutalno gušenje neistomišljenika. Čini se da je novo vodstvo pod vrhovnim vođom Modžtabom Hameneijem još okrutnije od prethodnog i želi poslati poruku svima koji mu se usude suprotstaviti. Prema podacima udruga za ljudska prava, od početka godine vlada je pogubila više od 600 ljudi, nakon što su tisuće ubijene tijekom prosvjeda krajem prosinca i u siječnju. Iranci su već više od osam tjedana pod vladinom internetskom blokadom. Iransko gospodarstvo također je pretrpjelo težak udarac, što je dovelo do gubitka radnih mjesta i porasta siromaštva.

Libanonski narod

Libanonci su desetljećima zarobljeni u sukobu između Hezbolaha, libanonske militantne skupine koju podržava Iran, i Izraela. Krhko primirje bilo je na snazi do veljače, kada je Hezbolah počeo raketirati Izrael nakon što je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija. Izrael je uzvratio valom smrtonosnih zračnih napada i dubljim kopnenim prodorom s ciljem uništenja Hezbolaha. U izraelskim napadima u Libanonu od 2. ožujka ubijeno je više od 2500 ljudi, priopćilo je u utorak libanonsko ministarstvo zdravstva. CNN-ova analiza satelitskih snimki sugerira da je Izrael u Libanonu primijenio istu strategiju kao prethodno u Gazi te sada sravnjuje cijela sela sa zemljom. Izrael je poručio da se 600.000 raseljenih osoba na jugu Libanona neće smjeti vratiti svojim domovima dok Hezbolah ne prestane biti prijetnja sjevernom Izraelu.

Zaljevske zemlje

Zemlje diljem Zaljeva teško su pogođene ratom koji nisu željele i koji su nastojale spriječiti. Unatoč blizini mnogim razornim sukobima posljednjih godina, uživale su desetljeća stabilnosti i prosperiteta - sve dok Iran nije počeo uzvraćati napadima na SAD i Izrael. Ujedinjeni Arapski Emirati daleko su najteže pogođeni, s više iranskih projektila i dronova usmjerenih na njih nego na bilo koju drugu zemlju, uključujući Izrael. Iako je velika većina presretnuta, šteta je učinjena i ugrožava status UAE-a kao regionalnog poslovnog i turističkog središta. U međuvremenu, iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca imalo je paralizirajući učinak na Irak, Katar i Kuvajt, koji ovise o tom uskom pomorskom putu za prodaju svoje nafte, prirodnog plina i drugih izvoznih proizvoda. Međunarodni monetarni fond smanjio je svoje prognoze gospodarskog rasta za te zemlje i očekuje da će gospodarstva Iraka, Katara i Kuvajta ove godine zabilježiti pad.

Američki narod

Rat se teško odrazio na Amerikance i njihov džep. Već plaćaju višu cijenu benzina i zrakoplovnih karata, kao i nekih usluga, jer sve više tvrtki počinje dodavati naknadu za gorivo na svoje cijene. Godišnja inflacija porasla je s 2.4% u veljači na 3.3% u ožujku, a povjerenje potrošača naglo pada. "Ne postoji blag način da se to kaže: situacija za Sjedinjene Države trenutno nije dobra", rekla je Sisson s Instituta Brookings. "Američko gospodarstvo uvelike ovisi o nafti za prijevoz ljudi i robe, a nedovoljno je uloženo u obnovljive izvore energije."

Globalna ekonomija i potrošači širom svijeta

Posljedice rata već osjećaju potrošači diljem svijeta. Situacija je posebno teška u Aziji, gdje mnoge zemlje ovise o uvozu nafte i drugih petrokemijskih proizvoda koji se koriste u proizvodnji. Stanovnici Latinske Amerike bore se s višim cijenama energije i hrane. Kriza opterećuje već oslabljena gospodarstva diljem Afrike, a Europska središnja banka upozorava na "veliki šok". Prema Međunarodnom monetarnom fondu, prije rata se očekivalo da će globalna inflacija ove godine usporiti s prošlogodišnjih 4.1% na 3.8%. Sada se predviđa rast cijena od 4.4%. MMF je ranije ovog mjeseca također smanjio svoju prognozu gospodarskog rasta, pa sada očekuje da će globalno gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 3.1%, u usporedbi s 3.3% koliko je predviđao u siječnju. Fond je upozorio da će najsiromašnije zemlje biti najteže pogođene, dijelom zbog naglog rasta cijena gnojiva. Stanovništvo u tim zemljama više ovisi o poljoprivredi i troši veći udio svojih primanja na hranu.

Prerano za reći

Donald Trump

Trump je preuzeo velik rizik koji se još nije isplatio. Obećao je kratak rat s ciljem okončanja iranskih nuklearnih i raketnih prijetnji, pa čak i moguće rušenje samog režima. No ti ciljevi još nisu postignuti, a kraj sukoba ostaje nedostižan. Na domaćem terenu u SAD-u rat isprva nije bio popularan, a što dulje traje, to su Trumpovi rezultati u anketama lošiji. CNN-ov prosjek nedavnih anketa pokazuje da je predsjednikova podrška u tri tjedna do ponedjeljka pala na samo 37%.

"Politički gledano, cijene benzina su već loše i postaju sve gore, što je nepovoljno za Trumpovu administraciju. Diplomatski, Trump izgleda slabo. Čini se da sada shvaća da će nastavak borbi skupo stajati Sjedinjene Države i da vjerojatno neće donijeti željene rezultate - bilo da je riječ o nuklearnom programu, Tjesnacu ili promjeni režima", dodala je Sisson. Ipak, Trump bi još mogao izaći kao pobjednik ako Iran bude prisiljen na kapitulaciju i pristane na maksimalističke zahtjeve SAD-a. To se, barem kratkoročno, ne čini vjerojatnim.

Netanyahu

Prije samo nekoliko godina ideja o izravnom sukobu Irana i Izraela bila je nezamisliva, ponajviše zato što je veći dio svijeta, a posebno SAD, to aktivno pokušavao spriječiti. Ipak, izraelski premijer Benjamin Netanyahu uspio je uvjeriti Trumpa da je zajednički američko-izraelski napad na Iran jedini način za rješavanje problema režima i njegova nuklearnog programa. Barem u početku, to je bila strateška pobjeda za premijera.

Prošlog je tjedna Netanyahu ponovio svoje obećanje da će "promijeniti lice Bliskog istoka" i da "djeluje u punoj suradnji" s predsjednikom Donaldom Trumpom. Činjenica da je vojna operacija uništila velik dio iranske vojne moći mogla bi Netanyahuu dati poticaj koji mu je potreban u izbornoj godini u Izraelu. Istodobno, brojne ankete pokazuju da većina židovskih Izraelaca, iako podržava rat s Iranom, ne vjeruje da SAD i Izrael pobjeđuju.

Rat je također dodatno narušio ugled Izraela u SAD-u, koji je već bio poljuljan zbog razornog sukoba u Gazi. Tu su i sigurnosni problemi za velik broj stanovnika sjevernih dijelova Izraela, gdje je ponovno porasla prijetnja od Hezbolahovih raketa i dronova.

Iranski režim

Iranski režim je pretrpio gubitke u sukobu; SAD i Izrael ubili su brojne visoke dužnosnike, uključujući dugogodišnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija. No režim je opstao, a njegovi novi vođe čine se radikalnijima i otvorenijima za sukob od svojih prethodnika. Ključno je što je režim stekao novi diplomatski utjecaj pokazavši da zatvaranjem Hormuškog tjesnaca može izazvati globalni kaos. "Riskirali su i sada su, kao rezultat tog prilično smjelog poteza, pokazali da imaju de facto kontrolu nad tjesnacem, što ima značajne implikacije za budućnost regije i globalnog gospodarstva", rekla je Mona Yacoubian, direktorica bliskoistočnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Ukrajina

Kratkoročno, rat u Iranu bio je vrlo loša vijest za Kijev. Ključne isporuke oružja su preusmjerene, a predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je prošlog tjedna za CNN da su isporuke protubalističkih projektila smanjene zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta u SAD-u. Bliskoistočna kriza također je skrenula pozornost svijeta s Ukrajine, a američki pregovarački tim, predvođen izaslanikom Steveom Witkoffom, umjesto toga se usredotočio na Iran. No možda postoji i svijetla točka. Više od četiri godine obrane od Rusije pretvorilo je Ukrajinu u svojevrsnu velesilu dronova, a iranska prijetnja natjerala je svijet da to primijeti. "Ovaj rat stvorio je neke zanimljive prilike za Ukrajinu u Zaljevu. Zelenski je otputovao u Zaljev i dočekan je raširenih ruku. Ovo bi mogao biti početak važne veze, s obzirom na njihov zajednički interes za razvoj protudronske tehnologije", rekla je Yacoubian.

Pobjednici... zasad

Kina

Kina, najveći svjetski uvoznik energije, uvelike ovisi o nafti s Bliskog istoka. No stručnjaci kažu da bi Peking iz ovog sukoba ipak mogao izaći u jačem položaju. Kina je relativno dobro prebrodila naftnu krizu. Posljednje desetljeće provela je stvarajući goleme zalihe nafte, diversificirajući izvore uvoza i ubrzavajući prijelaz na električnu energiju iz domaćih izvora, uključujući ugljen i obnovljive izvore. To pomaže zemlji da izdrži pritisak visokih cijena nafte.

Također bi moglo dovesti do veće potražnje za kineskim solarnim panelima i vjetroturbinama u budućnosti jer se očekuje porast potražnje za obnovljivom energijom. Zatim, tu je i diplomatski aspekt. Kina bi mogla profitirati i od štete koju je rat nanio ugledu SAD-a, rekla je Yacoubian. "SAD je zbog ovog rata pretrpio ogroman udarac na globalnoj razini. To je nepopularan rat, ne samo u Sjedinjenim Državama, već i diljem svijeta, a Kina je uspjela zauzeti moralno superioran položaj i predstaviti se kao ključni zagovornik globalnog mira, sigurnosti i međunarodnog prava", rekla je. P

ostoji i sigurnosna i strateška dimenzija. Sukob na Bliskom istoku prisilio je SAD da preusmjeri neka od svojih ključnih vojnih resursa iz Azije, slabeći svoju sposobnost odvraćanja u regiji gdje Kina sve više pokazuje svoju moć i gaji ambicije prema Tajvanu. Ipak, kinesko gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu. Ako se globalno gospodarstvo nastavi suočavati s poteškoćama, bit će manje kupaca za kineske proizvode. To se već događa: izvoz na Bliski istok, ključno tržište za Kinu, slabi.

Zemlje s fosilnim gorivima

Dok rastuće cijene nafte poskupljuju život ljudima diljem svijeta, naftne i plinske kompanije ostvaruju golemu zaradu. Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, Exxon i TotalEnergies bilježe ogromnu dobit zbog visokih cijena nafte i njihovih velikih oscilacija. Prema novom izvješću Oxfama, predviđa se da će tih šest kompanija ove godine ostvariti 94 milijarde dolara dobiti. No visoka dobit dovela je do poziva na uvođenje poreza na ekstraprofit za te kompanije u više zemalja. Kriza također čini obnovljivu energiju privlačnijom i mogla bi ubrzati napuštanje fosilnih goriva.

Rusija

Nema sumnje da sukob potiče rusko gospodarstvo. Visoke cijene nafte i gnojiva donijele su dodatni novac Kremlju, pogotovo nakon što je SAD privremeno ublažio sankcije na rusku sirovu naftu koja se već nalazila na moru, kako bi povećao ponudu na tržištu uslijed rasta cijena.

Međunarodna agencija za energiju priopćila je ranije ovog tjedna da su se ruski prihodi od energije u ožujku gotovo udvostručili, s 9.75 milijardi dolara u veljači na 19 milijardi dolara. Međutim, stalni ukrajinski napadi na ruska naftna postrojenja, posebno na luke i rafinerije, ograničili su količinu nafte koju Rusija može prodati.

"Ali ovdje postoji važno 'ali'", rekla je Yacoubian, ukazujući na nove veze koje je Ukrajina uspostavila u Zaljevu. "Za Ruse, koji su također prisutni u Zaljevu, činjenica da se njihov glavni protivnik probija na Bliski istok mora biti duboko zabrinjavajuća", rekla je, ističući dugu prisutnost Moskve i njezine veze s regijom.

Obnovljiva energija

Globalna naftna kriza samo je produbila želju mnogih zemalja za prijelazom na čistu energiju, što bi moglo biti poticaj za taj sektor. Europska komisija prošlog je tjedna pokrenula novu strategiju za zaštitu javnosti od "cjenovnih šokova fosilnih goriva" i ubrzanje širenja "domaće čiste energije", djelomično kao odgovor na globalnu energetsku krizu. No postoji i upozorenje: iranska kriza podiže cijene materijala koji se koriste u obnovljivoj energiji, poput aluminija, i remeti ključne opskrbne lance. To bi moglo poskupjeti tehnologiju obnovljivih izvora.

Proizvođači dronova i oružja

Kao i u svakom sukobu, proizvođači oružja će profitirati. Stokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja objavio je u ponedjeljak izvješće koje pokazuje da je globalna vojna potrošnja prošle, 2025. godine, porasla za 2.9% na 2019 milijardi dolara. Xiao Liang, istraživač u programu instituta za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja, rekao je da je rast potaknut time što države reagiraju "na još jednu godinu ratova, neizvjesnosti i geopolitičkih previranja velikim programima naoružavanja".

"S obzirom na niz trenutnih kriza, kao i na dugoročne ciljeve vojne potrošnje mnogih država, ovaj će se rast vjerojatno nastaviti tijekom 2026. i kasnije", dodao je u izjavi uz izvješće. No čak ni obrambeni sektor ne može računati na to da će dugoročno biti pobjednik.

Dionice nekih od najvećih svjetskih obrambenih kompanija posljednjih su mjeseci pod pritiskom, nakon što su prethodnih godina bilježile stalan rast. Analitičari kažu da je to dijelom posljedica nepopularnosti rata u Iranu u SAD-u i očekivanja da bi se politika u budućnosti mogla promijeniti, kao i neizvjesnosti oko toga hoće li Kongres odobriti obrambeni proračun Trumpove administracije, prenosi Index.