Tko neće primiti migrante, mora platiti

Na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije u Luksemburgu, posle intenzivnih pregovora, postignut je dogovor da zemlje koje ne prihvate migrante na svojoj teritoriji moraju platiti, odnosno države koje ne prihvate da ugoste onoliko migranata koliko je predviđeno kvotama, platit će 20.000 eura po osobi.

Dogovor je postignut na sastanku kasno u četvrtak, a na njega se čekalo već sedam godina, piše Tanjug.

Podijeljena njemačka vlada

Europska komisija predložila je usvajanje novog zakona o migracijama i azilu prije tri godine.

Sedam vodećih država članica EU, među kojima su Francuska i Njemačka, ipak je tražilo da sporazum bude pred Europskim vijećem krajem mjeseca.

Italija je bila među tim zemljama, ali je na jučerašnjem sastanku talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini do posljednjeg trenutka zahtijevao izmjene, posebno u vezi s brojem migranata koji bi trebali biti preseljeni u EU.

Dogovor je odlagan i zbog Njemačke, koja je pokušala konačno dobiti suglasnost koalicijske vlade.

Njemačka vlada je podijeljena između saveznog ministarstva unutarnjih poslova, koje predvode socijaldemokrate SPD, i saveznog ministarstva vanjskih poslova koje predvode Zeleni.

Ministarstvo unutarnjih poslova vidi reformu kao priliku za organiziranje migracijskih tokova, dok Zeleni daju prioritet humanitarnim pitanjima.

Švedski prijedlog

Na sastanku su se otvoreno protiv novog sporazuma o migracijama i azilu izjasnili predstavnici Poljske i Mađarske koji su oštro prosvjedovali zbog predložene novčane nadoknade koja će se morati platiti na osnovu prijedloga švedskog predsjedavanja EU.

Novi zakon o migracijama morat će odobriti Europski parlament tijekom druge polovine godine.

Mnogi smatraju da je sveobuhvatan dogovor moguć do kraja godine, jer će Španjolska kao predsjedavajuća EU od srpnja biti veoma motivirana da riješi problem.      

Novi mehanizam predviđa postavljanje principa odgovornosti za takozvane zemlje fronta (Italija, Španjolska, Grčka, Malta, Cipar) koje bi trebale efikasnije kontrolirati vanjsskne granice EU.

Zemlje takozvane druge linije obvezuju se na oblik "fleksibilne solidarnosti", odnosno, ili će prihvatiti tražitelje azila na svojoj teritoriji ili će platiti nadoknadu zemljama domaćinima, ili će financirati prihvatne objekte ili će financijski doprinijeti infrastrukturnim projektima u zemljama porijekla.

EU je prihvatila 996.000 zahtjeva za azil 2022. godine i taj broj se značajno povećao u usporedbi s 632.000 u 2021. godini.