Tko će izdržati i kakav će biti kraj

Sukob između Izraela i Irana seže duboko u prošlo stoljeće, no posljednjih mjeseci situacija je eskalirala do razine koja izaziva globalnu zabrinutost. Ubojstvo Hassana Nasrallaha, vođe Hezbollaha, najmoćnije iranske posredničke sile u regiji, u rujnu prošle godine, potaknulo je strahove od šireg sukoba. Dok neki analitičari smatraju da se radi o novom regionalnom ratu, drugi upozoravaju da bi situacija mogla prerasti u globalni sukob.

Diplomatski kraj

Neimenovani izraelski izvor za CNN je rekao kako će kraj ovog sukoba ''biti diplomatski, a ne vojni'', te dodao da je trenutna izraelska strategija usmjerena na to da vojnom akcijom oslabi iransku pregovaračku poziciju u nuklearnim pregovorima.

Nominalni cilj Izraela, prema izjavi izraelskog vojnog dužnosnika, jest trajna eliminacija "egzistencijalnih" nuklearnih i balističkih prijetnji koje predstavlja Islamska Republika Iran. Taj cilj nema jasno postavljen vremenski okvir, a njegova realizacija uvelike ovisi o američkoj vojnoj podršci. Međutim, SAD sada ne pokazuje otvoreno želju da se uključi u još jedan rat na Bliskom istoku, što ograničava mogućnosti Izraela.

Povjesničar i urednik Darijo Špelić te vojni analitičar Robert Barić, u emisiji "U mreži Prvog" na Hrvatskom radiju, istaknuli su složenost trenutne situacije. Špelić kaže kako su iranske nuklearne infrastrukture pretrpjele udarce, ali da Iran raspolaže vrlo disperziranom infrastrukturom, otpornom na uništenje.

Trump suzdržan za sada

Barić je komentirao da će se eskalacija sukoba značajno odraziti na umiješanost SAD-a, dok je istaknuo da su planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa poremećeni zbog iranskog povlačenja iz nuklearnih pregovora, što u ovom trenutku odgovara Izraelu.

Trump je, također, u svojim novim izjavama jasno naglasio da se SAD ne želi uključiti u rat, ali da su njegovi planovi za neutralizaciju iranskog vrhovnog vođe i dalje aktivni — iako za sada bez namjere za njegovu likvidaciju.

U svojim objavama na mreži Truth Social, Trump je upozorio da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei laka meta, ali trenutno pod zaštitom. Naglasio je kako američko strpljenje istječe, a Izrael, kao i sav svijet, čeka odluku američkog predsjednika o ulozi njegove zemlje u ovom sukobu.

Preživljavanje u izolaciji

Špelić predviđa da bi trenutna situacija mogla dovesti do unutarnjih previranja u Iranu. No, ranije se pokazalo kako vanjski napad na Iran obično uzrokuje okupljanje naroda oko režima, posebno protiv neprijatelja kojeg Iranci nazivaju "cionističkom tvorevinom" — Izraelom.

Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović opisuje cijeli sukob kao hladnu, unaprijed planiranu operaciju s jasnim ciljevima: onemogućiti Iran u razvoju nuklearnog oružja, smanjiti njegov regionalni utjecaj i destabilizirati režim. Mossad je već godinama u akciji unutar Irana, kroz atentate, sabotaže i špijunske proboje koji svjedoče o velikim problemima sigurnosne strukture u Teheranu.

Ipak, iranski odgovor ostaje umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3", koja je uključivala salvo raketa i dronova na izraelsku teritoriju, više je bila signal snage i umirenja domaće javnosti nego stvarni vojni odgovor, smatraju analitičari. Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji, a njegov sustav sačinjavaju dvije paralelne strukture – republikanska i vjersko-sigurnosna – koje mogu preživjeti i gubitak vrhovnog vođe.

Stalna prijetnja potpunim ratom

Vidmarović upozorava da je ovo proces koji će trajati godinama i da postoji stalna prijetnja potpunim ratom. Ne isključuje ni mogućnost taktičkog nuklearnog udara Izraela, koji bi po njegovoj ocjeni mogao poduzeti takav korak lakše nego, primjerice, Rusija.

Rusija pak, kao i Kina, za sada drži suzdržan i oprezan diplomatski stav unatoč dubokim bilateralnim odnosima s Teheranom.

Rusija je snažno osudila izraelske napade na iranske nuklearne objekte, nazivajući ih ilegalnima prema međunarodnom pravu i upozoravajući na prijetnje globalnoj sigurnosti. Moskva je također istaknula da Iran ostaje predan Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i pozvala na diplomatski pristup za rješavanje nesigurnosti u vezi s iranskim nuklearnim programom. Rusija je ponudila posredovanje između Izraela i Irana, uključujući prijedlog za pohranu iranskog urana u Rusiji kao mjeru za smanjenje napetosti.

Kina je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije sukoba, pozivajući na deeskalaciju i prekid vatre. Predsjednik Xi Jinping je naglasio važnost dijaloga i poštovanja nacionalnog suvereniteta, bez izravnog kritiziranja bilo koje strane.

Šesta noć napada

Izrael je u srijedu šestu noć zaredom napao Iran, nekoliko sati nakon što je Donald Trump pozvao Teheran na "bezuvjetnu predaju".

Iranski vođa Ali Hamnei obećao je "snažan odgovor cionističkom terorističkom režimu", na snimci na mreži X u noći s utorka na srijedu, naglašavajući da će odgovor biti "nemilosrdan".

Izraelska vojska u svom priopćenju tvrdi da je "više od 50 zrakoplova" preko noći pogodilo "pogon za proizvodnju centrifuga u Teheranu", kao i "nekoliko mjesta za proizvodnju oružja (...) uključujući pogone za proizvodnju sirovina i komponenti koje se koriste za sastavljanje projektila zemlja-zemlja".

Iranska novinska agencija Mehr objavila je video na mreži X koji prikazuje brojne crvene tragove i eksplozije na noćnom nebu iznad glavnog grada.

Iran je sa svoje strane u utorak navečer najavio "kaznene" napade na Izrael, pozivajući stanovnike većih gradova, Haife i Tel Aviva, na evakuaciju.

U ranim jutarnjim satima srijede, izraelske snage privremeno su izdale znak za zračnu uzbunu nakon što su otkrile iranske projektile u letu. Iz Irana je lansirano oko 10 balističkih projektila, od kojih je većina presretnuta, rekao je vojni dužnosnik.

Izraelska vojska također je objavila da je u srijedu ujutro presrela dva drona u regiji Mrtvog mora.

Revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike, izjavila je da je ispalila hipersonične balističke projektile srednjeg dometa Fatah-1, objavila je državna televizija.