The New York Times: Izrael se sprema napasti Iran

Izrael se, prema informacijama američkih i europskih dužnosnika, očito sprema uskoro izvesti napad na Iran, objavio je jutros The New York Times.

To je potez koji bi mogao dodatno destabilizirati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da dogovori sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Pregovori između SAD-a i Irana 

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Washington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka te odobri dobrovoljno povlačenje obitelji američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliko bi opsežan mogao biti izraelski napad, no napetosti rastu već mjesecima, tijekom kojih izraelski premijer Benjamin Netanyahu poziva Trumpa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Trump je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, inzistirajući da želi pregovarati s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iransku mogućnost proizvodnje nuklearnog goriva.

Prije dva tjedna rekao je da je upozorio Netanyahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana.

Nije poznato koliko se Trump ovaj put trudio odvratiti Netanyahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan glede mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postupno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranija.

Povlačenje osoblja 

Netanyahu je i ranije dolazio do točke s koje bi bombardirao iranska postrojenja, ali bi u posljednji tren odustao, prevodi Index.hr. 

Vijest o američkom povlačenju osoblja iz regije, kao i britansko upozorenje brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj sigurnosti, stigli su svega nekoliko sati nakon što je Trump u podcastu za New York Post izjavio da je sve "manje uvjeren" u uspjeh pregovora s Iranom.

Američki i iranski pregovarači trebali bi se ponovno sastati u nedjelju, iako je Trump u ponedjeljak izjavio da je iransko stajalište u pregovorima "neprihvatljivo".

Prema navodima američkih dužnosnika, Trumpov izaslanik Steve Witkoff i dalje planira prisustvovati tom krugu pregovora, koji bi se trebao održati u Omanu.

Na pitanje o razlozima za povlačenje američkog osoblja iz regije, Trump je novinarima u srijedu, dolazeći na izvedbu "Les Misérables" u Kennedy Centeru, rekao: "Morat ćete to sami zaključiti".

Raketni napad 

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog prometa koja je objavila da je "upoznata s povećanim napetostima u regiji koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s izravnim učinkom na pomorce".

Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Perzijskim zaljevom, Omanskim zaljevom i Hormuškim tjesnacem da pojačaju mjere opreza.

Prema visokom iranskom dužnosniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke o odgovoru na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protuudar stotinama balističkih projektila prema izraelskom teritoriju.

U listopadu 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, no šteta je tada bila ograničena, dijelom zbog američke pomoći u presretanju projektila.

Trump je u ponedjeljak ponovno razgovarao s Netanyahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Trump se večer prije sastao s članovima svog vijeća za nacionalnu sigurnost u Camp Davidu.

Oštre reakcije 

Ministar obrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba.

"Amerika će morati napustiti regiju jer su sve njezine vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima", rekao je.

Teheran je također oštro reagirao na izjave američkog generala Michaela Kurille, zapovjednika Središnjeg zapovjedništva, koji je u utorak pred zastupnicima izjavio da je Trumpu i ministru obrane Peteu Hegsethu predočio "niz opcija" za moguće napade na Iran.

Kurillino svjedočenje pred senatskim Odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iransko izaslanstvo pri UN-u osudilo je Kurilline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih "militarizmom" koji "potpiruje nestabilnost".

Sankcije 

Oštra retorika dolazi u tjednu kada u Beču zasjeda Upravno vijeće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obveza iz sporazuma iz 2015. O toj bi se rezoluciji trebalo glasati u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni temelj za tzv. "snapback" – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine.

SAD je iz tog sporazuma jednostrano istupio 2018., tijekom Trumpova prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obveza.

Europske potpisnice sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći te da se sankcije mogu ponovno aktivirati.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude "natjerati Iran da OŠTRO reagira".

Povijesna prilika? 

Američki State Department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, riječ je o neesencijalnim zaposlenicima iz veleposlanstva u Bagdadu te djelatnicima i članovima obitelji iz veleposlanstava u Bahreinu i Kuvajtu.

Većina tih obitelji pripada pripadnicima mornarice i marinaca, smještenih u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regiji.

Iranov nuklearni program od 2018. značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dostatne za izradu do deset bojnih glava.

Samo konstruiranje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski dužnosnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski sigurnosni dužnosnici vjeruju da imaju povijesnu priliku riješiti problem koji traje desetljećima.

Oslabljeni Hezbolah i Hamas

U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regiji, dok su prošlogodišnji izraelski zračni udari također oštetili iranski protuzračni sustav.

Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo obnavljati te sustave, čime izraelski vojni udar iz tjedna u tjedan postaje sve rizičniji. Također nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka travnja – kad je Trump uveo carine na gotovo sve trgovinske partnere SAD-a. Sukob u regiji mogao bi dodatno poremetiti opskrbu naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač zrakoplova USS Carl Vinson već se tjednima nalazi u Arapskom moru. Na brodu je više od 60 letjelica, uključujući i najnaprednije F-35 lovce sa stealth tehnologijom.

Visoki dužnosnik mornarice rekao je da trenutačno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regiji imaju još nekoliko desetaka borbenih i jurišnih zrakoplova, koji su lani odigrali ključnu ulogu u obrani Izraela od iranskih napada.