U nedjelju, 28. rujna, za Moldaviju je "dan D". Održavaju se povijesni parlamentarni izbori koji će odrediti sudbinu zemlje koja dugo pleše u rascjepu između Zapada i Rusije. Moldavija, mala i jedna od najsiromašnijih država Europe, postala je jedna od najvažnijih geostrateških točaka u globalnoj borbi Rusije zadržati svoj utjecaj na nekadašnju najmanju sovjetsku republiku koja je počela pristupne pregovore o članstvu u EU.
Vladimiru Putinu je jako stalo zadržati Moldaviju pod svojim utjecajem. Pokazao bi kako još može pomrsiti račune, a i njegova paradržavna tvorevina na području Moldavije, Pridnjestrovlje, izašla bi iz izolacije i ponovno poslužila kao dodatni pritisak na Ukrajinu. U slučaju povratka proruskih snaga na vlast Moldavija bi postala ključni poligon za daljnje destabiliziranje jugoistočnog krila NATO‑a, pogotovo Rumunjske i Bugarske, ali i strateški važna pozicija za "zaokruživanje" Ukrajine jer bi poslužila kao pogodna platforma za napad na Odesu piše Jutarnji list.
Moskva je uložila velike napore kako bi pomogla i ujedinila prorusku oporbu. Njezini čelnici bili su zajedno na kremaljskoj instruktaži. No nije moglo ni bez Srbije.
Par dana prije izbora vlasti su pritvorile 74 osobe koje se sumnjiče kako su prošle "rusku" obuku, od kojih dobar dio u Srbiji, gdje su, kako je objavila moldavska Uprava za borbu protiv organiziranog kriminala, bile za poticanje nemira u zemlji. Prema srpskom izdanju BBC-ja, kod privedenih je nađena velika količina gotovine, uniforme, oružje i eksploziv, a instruktori su bili iz ruskih obavještajnih službi.
Moldavske vlasti navode kako se obuka proruske paravojske provodila u vojnim kampovima u Srbiji. Drugi, pa i srpski neovisni izvori, pretpostavljaju da se obuka provodila u ruskoj vojnoj, tzv. humanitarnoj bazi u Nišu. Prema navodima tužiteljstva, uhićeni ljudi su tamo bili obučavani kako probiti policijske kordone, pružati otpor policiji, koristiti palice, lisice, pa i vatreno oružje.
Službeni Beograd šuti o aferi te ne odgovara na prosvjede moldavskih vlasti, a još je dodatno u škakljivoj poziciji jer Moldaviju smatraju "prijateljskom zemljom", zato što, kako često ističu, nije priznala neovisnost Kosova.
Proeuropska predsjednica Maia Sandu optužila je Moskvu kako u slučaju poraza njihovih kandidata priprema nerede u zemlji, a ruska Vanjska obavještajna služba (Služba vnješnjej razvedki) objavila je kako se EU sprema poslati vojsku u Moldaviju kako bi ju "zadržala u okvirima njene rusofobne politike".
Ria novosti navode da bi oporba "mogla preuzeti inicijativu, a zemlja izaći iz potpune kontrole Bruxellesa i graditi politiku temeljenu na nacionalnim interesima", a ne prema, kako kažu, "diktatu Zapada".
Na izbore izlazi čak 23 stranke i koalicije, glavna bitka vodit će se između proeuropske stranke aktualne predsjednice Maie Sandu - Akcije i solidarnosti (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS) i ujedinjenog proruskog Domoljubnog bloka, u koji ulaze nereformirani komunisti koje vodi bivši predsjednik Vladimir Voronin, socijalisti pod vodstvom također bivšeg predsjednika Igora Dodona te stranke Srce Moldavije (Partidul Republican "Inima Moldovei"; PRIM), koju vodi bivša šefica moldavske pokrajine Gagauzije Irina Vlah, kojoj je ministarstvo pravosuđa zabranilo rad na godinu dana, i stranka Budućnost Moldavije (Viitorul Moldovei) bivšeg premijera Vasilija Tarleva.
Prema nekim moldavskim istraživanjima, ta bi koalicija mogla računati na oko 25 posto glasova, dok bi vladajući PAS mogao dobiti oko 45-48 posto glasova, iako se ruska agencija TASS poziva na druge ankete koje navode da bi borba između PAS-a i Patriotskog bloka mogla biti neizvjesna i u svega par posto, a možda i manje razlike, pa računaju kak bi jezičac na vagi mogle biti manje proeuropske i proruske stranke, poput Naše partije (Partidul Nostru) kontroverznog Renata Usatîia, koji često istupa protiv predsjednice Sandu, ali je, kako navode i ruski prorežimski mediji, "prečesto mijenjao pozicije i podržavao Sandu". A među one koji bi mogli odlučivati je i stranka gradonačelnika Kišinjeva, Iona Cebana - Alternativa (Blocul Alternativa), koji sebe deklarira kao proeuropskog političara, ali je često kritičar vladajuće stranke i opcije.
Zanimljivo je da obje frakcije s nestrpljenjem iščekuju glasove iz dijaspore. Naime, Moldavija ima jednu od najvećih gastarbajterskih dijaspora (više od 40 posto BDP-a odnosi se na doznake iz inozemstva) u Europi - i to i u Rusiji i u zemljama EU. Podsjetimo kako su baš glasovi gastarbajtera iz Europe dali potrebnu prevagu na referendumu o članstvu u EU. Razlika je bila oko jedan posto. Tako se i sada očekuje kako bi glasovi izvana mogli odrediti usud Moldavije i njezinu budućnost. Od ovih izbora ovisi puno toga, a na stolu je sigurnost Europe.
Beograđanin Lazar Popović i Savo Stevanović iz Loznice uhićeni su rano jutros i odvedeni na saslušanje u Više javno tužiteljstvo u Šapcu zbog sumnje kako su sudjelovali u organizaciji i financiranju improviziranog kampa za taktičku obuku državljana Moldavije i Rumunjske.
Branislav Manić, branitelj Lazara Popovića, potvrdio je za BIRN kako se njegov klijent branio šutnjom, a određeno mu je policijsko zadržavanje u policijskoj postaji u Šapcu.
Na pitanje koje kazneno djelo se njegovom klijentu stavlja na teret, Manić je rekao “previše komplicirano”.
MUP Srbije potvrdio je uhićenje dvojice srpskih državljana te kako su prilikom pretresa stanova osumnjičenih od njih oduzeti laptopi, mobilni telefoni i uređaj za detekciju i praćenje radio signala. Od jednog od osumnjičenih oduzet je i pištolj.
Prema pisanju BIRN-a, više od 150 stranih državljana proruske orijentacije, od srpnja do rujna ove godine, obučavano je za prepoznavanja borbenih ciljeva i gađanje, a obuke su organizirane kao priprema za predstojeće izbore u Moldaviji.
Obuka u paravojnom kampu u Srbiji posebno se odnosila na reagiranje u slučaju nepovoljnog izbornog rezultata po proruske struje.
Obuku su držali instruktori koji su državljani Ruske Federacije i Bjelorusije u kompleksu Sunčana Reka, između Loznice i Banje Koviljače. Instruktori su, prema saznanjima BIRN-a, na svakih 30 dana odlazili iz Srbije u Crnu Goru, a potom se vraćali u Loznicu.
Grupe od oko 50 ljudi, posljednjih mjeseci, dolazile su u najmanje četiri navrata u kompleks Sunčana Reka.
“Ostajali bi tu po sedam dana i uvijek bi imali uplaćen pun pansion. Govorili su ruski. Posljednji put su bili prije desetak dana. Dvojica muškaraca bi dolazila prije svih, oni su sve organizirali i sačekivali skupine. Polaznici obuke najčešće su vrijeme provodili u sali za sastanke.”
Prema navodima iz istrage, jedan od uhićenih osumnjičen je kako je instruktorima paravojne obuke uplatio oko 10.000 eura preko svojih tvrtki i kartica za igre na kockarskim aparatima.
