Talibani, opijum i zarada

Dok svijet nastavlja pratiti razvoj situacije u Afganistanu postavljaju se mnoga pitanja o dugoročnim posljedicama ponovnog dolaska talibana na vlast, izvještava Radio Slobodna Europa.

Jedno od tih pitanja tiče se trgovine narkoticima, jer bi talibansko preuzimanje vlasti moglo utjecati na globalnu trgovinu opojne droge heroin.

Mak

Opijumski mak je osnovni sastojak od kojeg se preradom dobija nekoliko visoko adiktivnih narkotika među kojima je i heroin.

Uzgoj opijumskog maka glavni je izvor zapošljavanja u Afganistanu. Berba maka je 2019. pružila posao za gotovo 120.000 ljudi prema navodima ureda za narkotike i kriminal Ujedinjenih nacija (UNDOC). U 2020. procijenjeno je da je proizvodnja opijuma u Afganistanu bila u prosjeku 6.300 tona.

Žetva opijuma u Afganistanu procjenjuje se da čini 80 posto ukupne opskrbe tržišta u svijetu. Izvještaj UNDOC-a navodi da je proizvodnja opijuma činila 11 posto afganistanske ekonomije.

U izvještaju američkog glavnog inspektora za Afganistan iz svibnja 2021. citira se američki dužnosnik koji procjenjuje da talibani ostvaruju do 60 posto godišnjeg prihoda od ilegalnih opojnih droga.

"Talibani su računali da je afganistanska trgovina opijumom jedan od njihovih glavnih izvora prihoda", rekao je Cesar Gudes, šef ureda UNODC-a u Kabulu. "Veća proizvodnja donosi jeftinije narkotike, a samim time i širu dostupnost."

Prikupljanje taksi

U izvještaju UNDOC-a navodi se da je afganistanski trgovac drogom Abdul Satar donirao 333.000 američkih dolara visokim talibanskim liderima.

Talibani ostvaruju profit preko taksi na usjeve opijuma direktno, a indirektno preko prerade i krijumčarenja, navodi State Department, ističući da je taksa od 10 posto naplaćivana od uzgajivača opijuma. Takse su se također prikupljale i od laboratorija u kojima se od opijuma pravio heroin kao i od krijumčara nelegalnih droga.

Trgovina drogom čini do 60 posto godišnjih prihoda talibana, kaže američki general John Nicholson u izvještaju Posebnog glavnog inspektora za obnovu Afganistana (Sigar), ali neki stručnjaci osporavaju ove brojeve. David Mansfield, istraživač ilegalne trgovine drogom, kaže: "Sistem taksi, kako su ga opisali UN i drugi, neprepoznatljiv je na terenu - administrativno je i ekonomski neizvodljiv".

Protiv šerijatskog zakona

"Zarada od taksi na opijate mogla bi da generira najviše 40 milijuna dolara godišnje", rekao je Mansfield, prenosi BBC.

Ipak, podaci pokazuju da je tjekom tri godine nakon što su talibani preuzeli vlast 1996. godine, Afganistan proizveo rekordnu količinu opijuma. Oporezujući proizvodnju opijuma, talibani su mogli da finansiraju svoju vojsku i novoformiranu vladu.

Isprva je uzgoj opijumskog maka značajno porastao pod talibanskom vladavinom, prema navodima State Departmenta – od 41.000 hektara u 1998. na više od 64.000 hektara u 2000.

Onda je 2000. godine talibanski lider Mula Hamad proglasio da se uzgoj opijuma protivi šerijatskom zakonu. U srpnju 2000. talibani su zabranili uzgoj opijumskog maka na teritorijama pod njihovom kontrolom.

Bilo da je zabrana uvedena iz "altruističkih i idealističkih razloga ili samo zato da bi se spriječila pobuna afganistanskih gospodara rata da dignu pobunu protiv talibana", kako za piše John Coyne, zapljena opijuma i heroina u svijetu 2001. i 2002. godine je opala.

Pokrajina Helmand

Međutim, stvari su se od tada promijenile, navodi BBC. Iako se uzgoj odvijao u regijama koje je donedavno kontrolirala bivša afganistanska vlada, većina uzgoja maka koncentrirana je na područjima koja drže talibani. Na primjer, pokrajina Helmand na jugu Afganistana pod kontrolom talibana imala je najviše zemlje koja se koristila za uzgoj maka 2020. godine.

Talibani tvrde da su uzgoj maka i trgovina narkotika zaustavljeni kada su bili na vlasti do 2001. Ali, iako je zabilježen pad u 2001. proizvodnja opijumskog maka porasla je na teritorijama koje su bile pod njihovom kontrolom u godinama nakon pada, piše BBC.

Nakon što su talibani ponovo uspostavili kontrolu u Afganistanu njihov portparol Zabihula Mudžahid je rekao: "Kada smo prije bili na vlasti, nije bilo proizvodnje droge". Također je rekao da će proizvodnju opijuma ponovo "svesti na nulu" i da neće biti ilegalne trgovine i krijumčarenja.

Pad dovodi do rasta

Uzgoj opijumskog maka u Afganistanu pokreće mnogo faktora, piše u izvještaju UNDOC-a. Faktori su vezani za različite izazove kao što je politička nestabilnost i nesigurnosti uzrokovana pobunjeničkim grupama što je jedan od glavnih pokretača. Društveno-ekonomski faktori također utječu na odluke afganistanskih poljoprivrednika zbog slabih mogućnosti zapošljavanja, nedostatak kvalitetnog obrazovanja i ograničen pristup tržištu.

Godine 2020. obrađene površine opijumskim makom bile su među četiri najveće ikada izmjerene, a uzgoj je bilježio rastući trend u posljednjem desetljeću s manjim oscilacijama u 2018. zbog velike suše ili 2019. zbog poplava.

Povećana nesigurnost u 2020. i kriza izazvana pandemijom COVID-19 nije utjecala na sezonu uzgoja opijuma u smislu obrađenih površina ili radne snage raspoložive za berbu. Međutim, može se očekivati da će ekonomski pad nakon pandemije u kombinaciji s poskupljenima hrane dovesti do daljnjeg povećanja uzgoja opijumskog maka u sljedećim godinama, navodi izvještaj UNDOC-a.