Talibani dobrodošli? Nova politika Berlina prema Afganistanu

Prije nešto manje od godinu dana, Hamid Nangialay Kabiri našao se u vrtlogu onoga što bi neki u Njemačkoj vjerojatno opisali kao ne baš uzornu, ali navodno nužnu realpolitiku.

Kabiri, koji je šest godina radio u afganistanskom Generalnom konzulatu u Bonnu i na kraju bio šef konzulata, u rujnu 2025. podnio je ostavku. On nije želio, kako je to zahtijevala njemačka savezna vlada, surađivati s predstavnicima talibana.

Kabiri nije htio surađivati s predstavnicima talibana

U razgovoru za DW Kabiri kaže: "Rekao sam im: žao mi je, ali to ne mogu učiniti jer su oni teroristi. To ne dolazi u obzir. Odrastao sam u Afganistanu, dok su oni bili na vlasti. Mnogi moji školski prijatelji ubijeni su pred mojim očima. Ne mogu prihvatiti te ljude kao svoje suradnike".

Samo devet mjeseci kasnije takav oblik realpolitike postao je stvarnost: i Generalni konzulat u Bonnu i Ambasadu Afganistana u Berlinu vode predstavnici talibana. Savezna vlada je čak potvrdila da bi u Njemačku trebala stići još četvorica talibanskih diplomata.

Kabiri, koji je odlučno odbio suradnju s radikalnim islamistima, danas se iz sigurnosnih razloga usuđuje izlaziti iz stana samo u društvu prijatelja. Osim toga, morao je podnijeti zahtjev za azil kako bi uopće mogao ostati u Njemačkoj.

"S Afganistanom sam izgubio svoju prvu domovinu. Ne želim izgubiti Njemačku kao svoj drugi dom, jer se ovdje osjećam dobro. Nekada su svi, koji su tražili azil, bili temeljito provjeravani kako bi se utvrdilo da nisu surađivali s talibanima. A sada bih možda mogao biti prisiljen napustiti zemlju upravo zato što nisam htio surađivati s njima. To su dvostruka mjerila".

Više deportacija u Afganistan – opravdava li cilj sredstva?

Dvostruka mjerila kada se prenesu na veliku politiku, izgledaju upravo tako, smatra opozicija i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Njemačka želi po svaku cijenu povećati broj deportacija u Afganistan.

Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) želi organizirati mjesečno tri čarter leta za deportacije, uz dodatne pojedinačne povratke redovnim avionskim linijama.

Zbog toga savezna vlada traži razgovore s režimom protiv kojeg su njemački vojnici gotovo dvije decenije ratovali, pri čemu je poginulo 59 njemačkih vojnika, a koji Njemačka službeno ne priznaje.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova odgovorilo je na upit DW-a: "Prihvaćanjem povratka osoba iz Njemačke, de facto vlast u Afganistanu ispunjava svoju obavezu prema međunarodnom običajnom pravu da primi vlastite državljane. Istovremeno, funkcionalnost afganistanskih diplomatskih predstavništava u Njemačkoj predstavlja preduvjet za izdavanje privremenih putnih isprava potrebnih za provođenje deportacija".

"Mi ovom talibanskom režimu ne pružamo ruku", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) tokom obraćanja Bundestagu.

Dodao je da se suradnja traži samo „na neophodnom tehničkom nivou“ i to u interesu Njemačke, prije svega radi deportacije počinilaca krivičnih djela. Merz je istakao da ministar unutrašnjih poslova Dobrindt ima njegovu „punu i bezrezervnu podršku“ za ono što radi.

Talibanski režim brutalno potiskuje prava žena i djevojčica

"Odluka da se prihvate predstavnici talibana u afganistanskim diplomatskim predstavništvima u Njemačkoj predstavlja potpuno novu fazu odnosa između Njemačke i talibana. Time se daje legitimitet jednom režimu nepravde koji krši osnovna ljudska prava a žene i djevojčice sistematski isključuje iz obrazovanja, rada i javnog života, lišavajući ih njihovih prava", kaže u razgovoru za DW Helen Rezene, izvršna ko-direktorica organizacije Pro Asyl.

Djevojčicama nakon  dvanaeste godine zabranjeno pohađanje škole 

Djevojčicama je nakon navršene dvanaeste godine zabranjeno pohađanje škole. Ženama je zabranjen studij na univerzitetima, gotovo su potpuno isključene s tržišta rada i iz politike.

Zbog toga Ujedinjene nacije uvjete života žena u Afganistanu ocjenjuju kao jedan od najtežih oblika neravnopravnosti u svijetu.

Istovremeno, ovih dana je petočlana delegacija talibana razgovarala s Europskom komisijom i predstavnicima čak 15 država članica Europske unije. "Moja prva pomisao bila je da je upravo Njemačka otvorila vrata tim razgovorima", kaže Rezene, koja rezimira:

"Rasprava posljednjih mjeseci o normalizaciji odnosa s talibanima, promjena diplomatskog osoblja u Bonnu i Berlinu te deportacije u Afganistan za nas su jasan znak da je Njemačka utrla put takvom razvoju događaja. Sama činjenica da su talibani pozvani na razgovore dovest će do toga da takvi kontakti postanu trajni".

Koriste li talibani letove sa deportiranim Afganistancima kao sredstvo pritiska?

Izvršna ko-direktorica organizacije Pro Asyl strahuje da će talibanski režim iskoristiti svaku pruženu priliku kako bi iznudio dodatne političke ustupke. Takve bojazni nisu bez osnova. Prema istraživanju njemačkog javnog servisa NDR, radikalni islamisti otkazali su jedan "deportacijski" let za Kabul, iako su njemački savezni policajci, koji su trebali pratiti deportirane osobe, već dobili afganistanske vize.

Obrazloženje afganistanskog Ministarstva vanjskih poslova bilo je da u Njemačkoj imaju premalo vlastitih diplomata.

"Alexander Dobrindt vodi izuzetno tvrdu politiku, ali pritom surađuje upravo s režimom koji grubo krši osnovne standarde ljudskih prava i svaku novu zavisnost koristi za svoju stratešku korist. Ono što ministar unutrašnjih poslova radi je kratkovidno. Talibani se neće zadovoljiti samo manjim dogovorima o deportacijama, nego će svaku zavisnost iskoristiti kako bi iznudili nova politička popuštanja", smatra Rezene, piše Deutsche Welle. 

Afganistanci moraju tražiti dokumente upravo od ljudi od kojih su pobjegli

I Hamid Nangialay Kabiri uvjeren je da će talibani koristiti svoju poziciju moći i ubuduće blokirati deportacije, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Naglašava i da neće prestati javno govoriti o tome. Ovaj bivši generalni konzul Afganistana upozorava:

"Kada ljudi bježe od talibana, a zatim ih se prisiljava da upravo njima dostavljaju ili od njih traže svoje dokumente, tada se te osobe koje žive u Njemačkoj mogu vrlo lako identificirati. Osim toga, talibani bez ikakvih problema mogu pronaći njihove obitelji u Afganistanu. I saznati: Tko su im roditelji? U kojoj provinciji žive? Iz kojeg sela dolaze?“