Svjetski oceani nikad topliji u lipnju

Svjetski oceani zabilježili su dosad najviše temperature za lipanj, prema podacima europske Službe za klimatske promjene Copernicus.

Prosječna globalna temperatura morske površine 21. lipnja dosegnula je 20,86 Celzijevih stupnjeva, a 28. lipnja 20,89 stupnjeva, čime je premašen rekord iz 2024. godine, objavio je CNN.

Podaci Copernicusa temelje se na mjerenjima sa satelita, brodova i plutača.

Neuobičajeno visoke temperature povezane su s početkom El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji se očituje neuobičajeno toplim vodama duž ekvatorijalnog tropskog Pacifika.

Iako je El Niño tek počeo, mogao bi dodatno ojačati i postati jedan od najsnažnijih u posljednjih nekoliko desetljeća.

Znanstvenici ističu kako se u pozadini tih promjena nalazi i klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem, koja pridonosi porastu temperatura. Oceani su desetljećima djelovali kao glavni spremnik topline planeta, upivši oko 90 posto viška topline nastale izgaranjem fosilnih goriva.

''Premda porast temperature morske površine nije neočekivan, brzina zagrijavanja koju sada primjećujemo je alarmantna'', rekao je Michael Meredith, oceanograf iz organizacije British Antarctic Survey.

Još nije jasno je li lipanjski temperaturni rekord privremena pojava ili pokazatelj dugoročnijeg trenda.

''Sadašnji uvjeti mogli bi biti pokazatelj početka nove faze koja nas ponovno vodi u neistraženo područje'', izjavio je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus.

Dodao je kako bi se, uz ovakve temperature oceana i El Niño, u idućim mjesecima mogli rušiti novi temperaturni rekordi.

Topliji oceani utječu na globalne vremenske obrasce. Mogu održavati zrak toplijim, poticati toplinske valove, davati dodatnu energiju olujama i pojačavati isparavanje, što povećava mogućnost ekstremnih oborina i poplava.

Povišene temperature oceana mogu imati posljedice i za morski svijet, uključujući masovno izbjeljivanje koraljnih grebena, ugibanje morskih organizama i porast razine mora.